LONDON – Britansko sveučilište Cambridge u četvrtak je objavilo da je u povijesti imalo koristi od prihoda od ropstva te je obećalo da će povećati broj stipendija za crne studente i uložiti više u istraživanja o toj nehumanoj i smrtonosnoj trgovini.

Priznanje je uslijedilo u trenutku kada niz vodećih britanskih institucija, od Banke Engleske do Engleske crkve preispituje središnju ulogu koju je ropstvo imalo u bogaćenju Britanije.

Uprava sveučilišta Cambridge je objavila da naručeno istraživanje nije otkrilo dokaze po kojima je samo sveučilište ikada izravno posjedovalo robove ili plantaže.

No rezultati su pokazali da je imalo “znatne koristi” od ropstva putem dobročinitelja sveučilišta koji su zaradu stekli trgujući robljem, ulaganjima sveučiišta u tvrtke koje su sudjelovale u trgovini robljem i pristojbom što su je dobivali od obitelji koje su posjedovale plantaže, stoji u izvješću.

Istraživači su otkrili da su članovi i polaznici sveučilišta Cambridge imali dionice u dioničkom društvu East India Company, koje je 31. prosinca 1600. dobilo kraljevsku povelju od Elizabete I., što im je omogućilo stjecanje trgovačke prednosti u Indiji.

Sa sveučilištem su bili povezani i ulagači u tvrtku Royal African Company na čijem je čelu bio vojvoda od Yorka, brat kralja Charlesa II. Obje su tvrtke vrlo aktivno sudjelovale u trgovini robljem.

Grupa znanstvenika s Cambridgea otkrila je da je sveučilište dobivalo donacije od ulagača obiju tvrtki, a istodobno je izravno ulagalo u tvrtku South Sea Company, također vrlo aktivnu kada se radilo o trgovini robljem.

“Takav financijski angažman pridonio je pojednostavljenoj trgovini robljem te je od njega Cambridge imao znatnu financijsku korist”, stoji u izvješću koju su znanstvenici objavili pod nazivom Legacies of Slavement.

Reagirajući na rezultate istraživanja sveučilište je objavilo da će sveučilišni muzej 2023. organizirati izložbu o ropstvu.

Istodobno je Arheološki i antropološki muzej Cambridgea preporučio da se vrijedne “beninske bronce”, metalne ploče i brončane skulpture koje su ukrašavale kraljevsku palaču Kraljevstva Benin u današnjem južnom dijelu Nigerije, a u 19. stoljeću su ih opljačkale i odande odnijele britanske vojne snage, vrate vlastima te države.

Većina beninskih bronca završila je u raznim europskim muzejima, koji su ih kupili od trgovaca.

I ostale britanske institucije preispituju svoje umjetničke i arheološke zbirke. Banka Engeske u kolovozu je izvijestila da će ukloniti sve umjetnine koje prikazuju bivše guvernere povezane s ropstvom i trgovinom robljem.

“Ne možemo ispraviti povijesne pogreške, no možemo nešto učiniti tako što ćemo ih, za početak, priznati”, rekao je zamjenik prorektora Cambridgea Stephen Toope, reagiravši na izvješće. “Sada kad smo otkrili povezanost našeg sveučilišta s užasnom poviješću zlostavljanja i ropstvom, izvješće nas potiče da se još više angažiramo na rješavanju aktualnih nejednakosti – posebno onih koje se odnose na iskustva crnačkih zajednica.”