Brodovi »Sveti Duje«, »Vela Luka« i »Unije« počet će ploviti na redovitim linijama Jadrolinije prije početka ovogodišnje turističke sezone, odgovorili su Marino Mlacović, rukovoditelj službe razvoja nacionalnog putničkog brodara i Egon Matešić, izvršni direktor tehničkih i operativnih poslova Jadrolinije, na naš upit o spremnosti brodova nabavljenih tijekom prošle godine u Grčkoj za plovidbu, nakon što je prošlog tjedna u dijelu medija objavljeno da ovi rabljeni brodovi koje je Jadrolinija kupila zahtijevaju sveobuhvatne preinake zbog kojih je upitno hoće li zaploviti tijekom ovogodišnje turističke sezone.

– Kad nabavljamo brod, osnovni uvjet nam je da je on u smislu osnovnih uvjeta, a to su konstrukcija trupa, pogona i osnovne opreme, klasificiran od IACS-a (Međunarodnog udruženja klasifikacijskih društava). To je osnovni uvjet da možemo poduzeti daljnje korake, jer Hrvatski registar brodova bez toga uopće neće uzimati u obzir za klasifikaciju brod koji to ne zadovoljava, ističe Mlacović.

Na tržištu je, dodaje, relativno malo brodova koji zadovoljavaju potrebe Jadrolinije, poput »Svetog Duje«, izgrađenog 2017. godine, a koji je u Grčkoj plovio pod imenom »Glykofilousa IV«, a koji pritom zadovoljavaju i kriterije klasifikacijskih društava, članica IACS-a.

Radovi na prilagodbi

– Na tržištu je bio još jedan, gotovo identičan brod, kao i još jedan manji trajekt te još jedan sličan. Kad usporedite brod koji smo mi odabrali i ostale koji su se nudili, jedan od brodova koji su bili u ponudi zadovoljavao je praktički sve, bez potrebe za preinakama, ali njegova je cijena bila 16 milijuna eura. S time da ni on nije u svim elementima usklađen sa zahtjevima Hrvatskog registra. A mi smo brod koji smo kupili platili 7,6 milijuna eura. Sa svim preinakama koje ćemo napraviti kako bismo zadovoljili zahtjeve Hrvatskog registra brodova, i koji je otprilike jednako star i ima gotovo identičan kapacitet, razlika u konačnoj cijeni bit će drastična, rekao je Mlacović, kojeg smo pitali koliko će stajati prilagodba broda zahtjevima Hrvatskog registra brodova (HRB), odnosno je li točno da će radovi stajati više od pet i pol milijuna eura.

– Ne, potrebni radovi, koji uključuju i prilagodbu broda vizualnom standardu Jadrolinije, stajat će nešto više od polovine tog iznosa. U konačnici, vrijednost cijele investicije bit će ispod 11 milijuna eura, rekao je Mlacović.

Konstrukcija, trup i pogon »Svetog Duje« su, tvrdi, takvi da zadovoljavaju sve uvjete za plovidbu u području plovidbe klase D.

– To što je on u Grčkoj plovio u ograničenom području, to je samo pitanje njihove odluke gdje će s njim raditi. On u potpunosti zadovoljava naše potrebe po pitanju klasifikacije, na njemu se izvode pojedine preinake i dogradnje, u smislu sigurnosne opreme, protupožarne zaštite i slično. I to ćemo sve napraviti jer takve se preinake mogu napraviti i brod će, kao i ostali naši brodovi, biti u potpunosti usklađen sa zahtjevima Hrvatskog registra brodova. Ako ono što je osnova, a to su trup i pogon broda, ne zadovoljavaju uvjete, nemate osnovu za nadogradnju i što god nadogradili, taj brod neće zadovoljiti uvjete HRB-a, ističe Mlacović.

Po pitanju broda »Vela Luka«, Matešić ističe da su potrebne manje modifikacije krmene rampe i još neke manje modifikacije.

– Uz te manje modifikacije, koje se prvenstveno odnose na krmenu rampu, ona će u potpunosti zdovoljavati sve potrebne uvjete. Govorilo se i o stabilitetu broda »Unije«, ali to su potpune besmislice, kazao je Matešić.

Neisplativost novih

Mlacović dodaje da je »Vela Luka« brod japanske gradnje i jedan od rijetkih brodova tog kapaciteta koji zadovoljavaju kapacitete potrebne Jadroliniji.
– Što se tiče broda »Sveti Duje«, izašle su informacije kako brod ne udovoljava najnovijim odredbama EU-a po pitanju visine nadvođa. Mi to nismo dužni napraviti, ali hoćemo. Riječ je o brodu koji ima izuzetno velike tankove goriva, kao i kapacitete za skladištenje zaliha, koji nama nisu potrebni, jer će brod ploviti u prvom redu na liniji Split – Supetar, pa ćemo teretnu vodenu liniju prilagoditi potrebnim kapacitetima.

Ovi brodovi će, kao i svi prije njih, biti u potpunosti usklađeni sa zahtjevima hrvatske zastave, odnosno Hrvatskog registra brodova, jer bez toga ne mogu ni zaploviti. Bilo je u medijima riječi i o broju WC-a na brodu »Sveti Duje«, što je pogrešno protumačeno. Kad bi taj brod plovio na nekim puno duljim linijama, onda bi bio potreban veći broj sanitarnih čvorova, ali na liniji od Spita do Brača koja traje manje od sat i pol vremena, imamo dovoljan broj sanitarnih čvorova. Jedino što je nedostajalo je sanitarni čvor za osobe sa smanjenom pokretljivošću, a to se sada na brod ugrađuje i u tom smislu će biti usklađen s pravilima Registra, kaže Mlacović.

Zanimalo nas je i je li se za novac za koji su nabavljeni polovni brodovi mogao kupiti novi brod, ali i Mlacović i Matešić ističu da iznosi nisu ni približno slični.

– Brod kapaciteta »Vele Luke« ne može se, u novogradnji, nabaviti za manje od 50 milijuna eura. A mi smo ovaj brod platili 12 milijuna. Pritom, riječ je o linijama s državnom potporom koje nisu isplative, pa bi i državne potpore trebale biti znatno veće, ističu Mlacović i Matešić.

Vidović: Brodari moraju zadovoljiti uvjete HRB-a

O mogućnosti prilagodbe rabljenih brodova Jadrolinije propisima Hrvatskog registra brodova pitali smo Igora Vidovića, umirovljenog direktora HRB-a koji je na toj funkciji bio dvadeset godina.
– Ako brod ne udovoljava propisima HRB-a, on se može dograditi i preinačiti na način da zadovolji propise. U prvom redu je tu riječ o sigurnosti plovidbe, što je najvažnije putnicima i pomorcima koji na njemu plove. U pogledu uvjeta HRB-a nema kompromisa, to je neovisna institucija na koju brodari nemaju i ne smiju imati utjecaja, nego moraju svoje brodove prilagoditi zahtjevima hrvatske zastave i registra.

Jadrolinija je i prije nabavljala brodove koji nisu, formalno, zadovoljavali sve zahtjeve našeg registra, ali su na njima napravljene preinake s kojima su svi uvjeti bili zadovoljeni. Primjer je brod »Tin Ujević« na kojemu su napravljene potrebne preinake i sve je bilo u skladu s propisima. Jadrolinija, vjerujem, i dalje ima stručnjake koji znaju što je potrebno napraviti kako bi njihovi brodovi u potpunosti bili usklađeni s našim Registrom, kaže Vidović.