Novčane potpore za rođenje djeteta isplaćuju gotovo sve jedinice lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, samo njih šest ne provodi ovu mjeru, a kad je riječ o iznosu, on je, u usporedbi s prošlom godinom, veći u općinama i gradovima, ali manji u županijama.

Vidljivo je to iz analize Ministarstva demografije i useljeništva koje je prikupilo i obradilo podatke o demografskim mjerama jedinica lokalne i regionalne samouprave u prvoj polovini ove godine te ih objavilo na svojoj mrežnoj stranici. Kako navodi Ministarstvo, da bi se građane informiralo o demografskim mjerama u njihovim i drugim sredinama te poticalo primjere dobre prakse, ali i osiguralo dovoljno podataka za razna istraživanja, sastavljen je upitnik na koji je pristiglo 570 odgovora. Predstavljeni su rezultati za četiri kategorije demografskih mjera – novčane potpore za rođenje djeteta, program predškolskog odgoja, zdravstvo i obrazovanje te stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.

Otočac rekorder

Potpore za prvo dijete u gradovima se kreću oko 472 eura, u općinama 509, a u županijama 106 eura. Rođenje drugog djeteta u gradovima se »nagrađuje« potporom u iznosu od 636 eura, u općinama 641, a županijama 112 eura. Za treće dijete gradovi isplaćuju 1.159, općine 918, a županije 218 eura, dok za četvrto dijete roditelji u gradovima mogu u prosjeku računati na potporu u iznosu od 1.305, u općinama 1.097, a županijama 238 eura. Za peto i svako sljedeće dijete gradovi izdvajaju potpore od 1.343, općine 1.247 i županije od 261 euro.

Hrvatski rekorder po visni potpore za prvo dijete među gradovima je Otočac, gdje ona iznosi 1.990 eura, dok je među svima najbolja Općina Sali koja roditeljima prvorođenih dodjeljuje potporu od čak 7.963 eura. Po visini iznosa potpore za drugo dijete među gradovima prednjači Imotski koji daje 2.654 eura, a u Općini Sali je iznos potpore isti kao i za prvo dijete. Najviši iznos za rođenje trećeg, četvrtog i petog djeteta daje Grad Novska i to po 10.000 eura, dok među općinama po visini potpora za treće dijete prednjače općine Blato i Sali (7.963 eura), a za četvrto i peto dijete najviše izdvaja Općina Vir i to 13 tisuća, odnosno 26 tisuća eura.

Organizirani program predškolskog odgoja i za vrtićku i za jasličku dob ima 63 posto jedinica lokalne samouprave, organiziran program isključivo za vrtićku dob ima 20 posto jedinica, samo predškolu ima 13 posto JLS-ova, a u četiri posto jedinica uopće nema organiziranog predškolskog odgoja. Kad je riječ o tome koliko prosječno roditelji sudjeluju u plaćanju dječjih vrtića, za prvo dijete u gradovima valja prosječno izdvojiti 80 eura, u općinama 78, za drugo 59 odnosno 58 eura, a za treće 21 odnosno 29 eura. Cijena jaslica je prosječno nešto viša pa se za prvo dijete u gradovima izdvaja 86, a u općinama 92 eura, za drugo 63, odnosno 67 eura, a za treće 24 odnosno 29 eura.

Ulaganja u vrtiće

Liste čekanja za upis u vrtić nisu otišle u prošlost i 53 posto gradova te 38 posto općina nema dovoljno mjesta za svu djecu. Ove godine vidljivo je malo povećanje broja djece na listi čekanja za upis u jaslice, odnosno u 69 posto gradova i 49 posto općina nema mjesta za svu djecu u jaslicama. Polovina hrvatskih gradova u vrtiće ulaže između 10 i 20 posto svog proračuna, a najviše je onih općina (47 posto) koje za predškolski odgoj izdvajaju do 10 posto općinskog budžeta.

Više od 30 posto proračuna za tu svrhu daje 5 posto gradova i 7 posto općina. Ipak, raste broj JLS-ova koji nude uslugu besplatnog predškolskog programa pa je tako, zasad, sedam gradova i 25 općina u kojima je vrtić potpuno besplatan za svu djecu koja ostvaruju pravo upisa.

Riječ je o gradovima Ploče, Umag, Belišće, Sinj, Trilj, Vrlika i Obrovac te općinama Nova Rača, Oriovac, Pojezerje, Smokvica, Bale, Saborsko, Gola, Kalinovac, Sokolovac, Čeminac, Draž, Kneževi Vinogradi, Koška, Magadenovac, Čaglin, Baška, Mrkopalj, Dvor, Okrug, Otok, Biskupija, Ivankovo, Nijemci, Vir i Vrsi. Od rujna će uslugu besplatnog dječjeg vrtića, kako je najavljeno, imati i građani Velike Gorice. Istaknimo i to da su Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija istaknute kao županije s najviše besplatnih dječjih vrtića.

Stambeno zbrinjavanje mladih u 258 općina

Ove je godine rastao broj jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave u kojima se provode mjere stambenog zbrinjavanja mladih obitelji. Naime, u 258 općina i gradova ovakvih potpora i dalje nema, ali ih lani nije bilo u 289 jedinica, što je mali napredak. Među mjerama su sufinanciranje kupnje prve nekretnine, smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa, subvencioniranje kamate na stambene kredite, sufinanciranje najamnine za stanovanje i koncesija odnosno darovanje zemljišta. Ove je godine tako 11 posto gradova, 25 posto općina i 15 posto županija sufinanciralo kupnju prve nekretnine.