Sve je više reakcija na Putinov govor. Špekuliralo se da će proglasiti rat, suočen s očitim neuspjesima i golemim gubicima invazije na Ukrajinu, a potom i djelomičnu ili opću vojnu mobilizaciju, ali se ništa od toga nije dogodilo.

Stručnjak za međunarodne odnose Branimir Vidmarović na Televiziji N1 komentirao je današnji govor.

“Vrlo smiren govor. Objava rata ne bi imala smisla jer je ovo proslava Dana pobjede. Neobično u govoru je da je odmah u startu spomenuo Donbas i cijeli govor je u kontekstu obrane Rusije, napravio je povijesni most prema sadašnjosti. Neobično je i to da je dao veći globalni kontekst konfliktu od same Ukrajine”, rekao je i dodao:

“Očekivao sam da će biti objava barem neke prijelazne pobjede i naznaku ostvarenih ciljeva. Možda zbog sigurnosnih mjera, možda zbog toga što stvari ne idu kako bi trebalo, to se nije spomenulo. Stvorio se dojam da ovo nije Dan pobjede nego Dan borbe.”

Guardian u analizi navodi i da je Putinov govor prema mišljenju stručnjaka bio “ohrabrujuć”. Štoviše, britanski diplomat čak navodi da bi sve što se događalo tijekom Dana pobjede moglo biti najava kraja rata. Sir Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik u Rusiji kazao je listu kako je ruski lider u proteklom razdoblju pokazao uznemirujuće znakove, “kao da se gubi”. No, rekao je, njegov današnji govor bio je koherentatn i vrlo profesionalan, prenosi Jutarnji list.

Odmah je poručio i kako se ne slaže s njegovom porukom kojom je htio opravdati invaziju na Ukrajinu, no dodao je da je invazija snažno utjecala na domoljubje u ruskoj političkoj sferi.

– Ohrabrujuće je što se osjećam kao da razgovaramo s racionalnom osobom s kojom bismo možda u budućnosti mogli doći do dogovora koji bi mogao ovaj pakao privesti kraju – rekao je.

Nije proglasio pobjedu

Putinov govor očekivano je izazvao velik interes javnosti, kao i vojnih analitičara. Šef moskovskog ureda The Financial Timesa, Max Seddon, na svom je Twitteru objavio kako je zanimljivo što Putin nije ni na koji način proglasio pobjedu u Ukrajini.

– Najprimjetnije je što su iz njegovog govora izostale bilo kakve riječi o pobjedi. Rekao je da su se ruske trupe herojski borile u Donbasu, ali nije spomenuo Mariupolj ili druge teritorije koje je Rusija zauzela – napisao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovi generali slika su fašizma i tiranije od prije 77 godina, a njihova invazija na Ukrajinu obeščašćuje rusku vojnu prošlost, izjavio je u ponedjeljak britanski ministar obrane Ben Wallace.

U govoru koji se poklopio s ruskim mimohodom povodom Dana pobjede kojom se obilježava kraj Drugoga svjetskog rata, Wallace je rekao da su ruski generali suučesnici kao i njihov predsjednik te da bi se trebali suočiti s vojnim sudom zbog rata u Ukrajini.

“Invazijom na Ukrajinu, Putin i njegov uži krug generala sada odražavaju fašizam i tiraniju od prije 77 godina, ponavljajući pogreške totalitarnog režima prošlog stoljeća”, rekao je.

“Za njih i za Putina ne može biti Dana pobjede, samo sramota i sigurni poraz u Ukrajini.”

Wallace je govorio dok se Putin obraćao vojsci na Crvenom trgu na godišnjicu pobjede nad nacističkom Njemačkom, evocirajući sjećanje na sovjetsko herojstvo kako bi potaknuo svoju vojsku na pobjedu u Ukrajini.

Ništa specijalno

Povjesničar Hrvoje Klasić govorio je na Televiziji N1.

“Kad govorio o ovoj proslavi, svake godine pa i ove, ona uvijek ima dvije dimenzije, jedna je vraćanje u prošlost i tu nema tko što prigovoriti. SSSR je podnio najveću žrtvu u Drugom svjetskom ratu. Uvijek ovakve proslave u žižu javnosti dođu zbog aktualnog trenutka, obično se ništa ne događa, a sada imamo situaciju s Ukrajinom. Očekivalo se da će Putin ili proglasiti pobjedu ili najaviti mobilizaciju. Nije napravio ništa od toga. Putin nije mogao reći ništa novo što svi već ne znaju. Njegova politika je jasna, ponovno smo čuli da Zapad napada Krim, taj Zapad je zapravo Ukrajina čiji dio je Krim. Tako da, ništa se specijalno nije dogodilo”, rekao je Klasić.

Istaknuo je kako je Ukrajina neizmjerno važna za Rusiju iz geostrateškog i gološkog aspekta.

“To najvećih dijelom ravnica kroz koju su se kroz povijest u nekoliko navrata događali napadi na Rusiju. Držanje Ukrajine zbog toga je važno. Važno je i zbog Donbasa i te regije koja je industrijski jaka, važna je zbog Krima, zbog Crnog mora. Nitko se ne pita što bi Ukrajinci htjeli. Nakon Drugog svjetskog rata Ukrajina nije poželjela, kao ni većina drugih zemalja, u neku zajednicu ponovno. Odlučili su se za neovisnost od Moskve. Mislim da treba slušati ono što želi Ukrajina. Zašto uopće raspravljamo o tome što je Rusija procijenila?”, veli.

Rekao je i kako se ne slaže s izjavama predsjednika Milanovića da netko izaziva Rusiju.

“Nisam još dosad vidio kada je to NATO ušao na ukrajinski teritorij. Zašto se stalno ponašamo kao da je u Moskvi nekakav kralj?”, pita se i dodaje:

“Ako je Ukrajina, ako su Finska, Estonija, nezavisne države i kao takve prihvaćene u UN-u, zašto bi netko govorio kakvu će imati vanjsku politiku i hoće li ući u NATO ili ne? Ja ne vidim da je to izazivanje. Mnogi su govorili da je i ulazak baltičkih zemalja izazivanje, pa se iz smjera baltičkih zemalja nije dogodilo ništa prema Rusiji. Nitko se ne pita što bi bilo s baltičkim zemljama da nisu u NATO-u, sigurno bi se sukob proširio i na njih. Straha od NATO-a nema. Ja mogu razumjeti strah, ali ne možete iz straha napasti nekog i napraviti sve ono za što optužujete nekog drugog”.