RIJEKA – Nakon sastanka čelnika Eurogrupe, u Brdu kod Kranja je potpisan Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske, država članica europodručja i Europske komisije o početku proizvodnje eurokovanica i o pripremnim aktivnostima prije početka proizvodnje, priopćeno je jučer iz Hrvatske narodne banke. Ovo je iznimno važan formalni događaj na putu Hrvatske prema euru, za koji se hrvatske vlasti i središnja banka nadaju da bismo ga kao službenu valutu uveli već početkom 2023. godine. Kako se navodi, Sporazumom se uređuju pitanja vezana uz pripremne aktivnosti za uvođenje eura, što uključuje i izradu određene količine testnih eurokovanica.

Memorandum o razumijevanju potpisali su izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni, predsjednik Euroskupine Paschal Donohoe i guverner HNB-a Boris Vujčić. U HNB-u tumače kako Hrvatska na temelju Memoranduma može započeti s pripremnim aktivnostima, odnosno započeti izradu detaljnog scenarija za prelazak na euro, pripremu za distribuciju eurokovanica i povlačenje kuna, izbor nacionalne strane Republike Hrvatske na eurokovanicama, provedbu tehničkih priprema za zajedničku stranu eurokovanica, pripremu proizvodnog pogona za izradu eurokovanica, nabavu pločica za kovanje eurokovanica, nabavu i izradu alata za kovanje eurokovanica, izradu testnih primjeraka eurokovanica te izradu eurokovanica.

Brojne aktivnosti

– Memorandum nam omogućava da nastavimo s pripremnim aktivnostima za proizvodnju eurokovanica s hrvatskom nacionalnom stranom. Također, on označava važan korak prema ostvarenju naše namjere da sve učinimo spremnim za uvođenje eura 2023. godine, nakon odluke Vijeća EU-a. Ostajemo potpuno predani ostvarenju našeg cilja uvođenja eura, zaključio je Vujčić. Podsjetimo, hrvatski simboli koji će biti na nacionalnoj strani eurokovanica su šahovnica, karta Hrvatske, kuna, glagoljica i Nikola Tesla, kojeg su izabrali građani.

Da smo na dobrom putu za euro, potvrdio je dan ranije i irski ministar financija i predsjednik Euroskupine Paschal Donohoe, koji je boravio u radnom posjetu Hrvatskoj. On je kazao da Hrvatska treba nastaviti poduzimati napore na putu ulaska u eurozonu, a dosad su, navodi, učinjeni važni i pozitivni pomaci. Na pitanje može li se dakle očekivati da će Hrvatska euro uvesti već početkom 2023., odgovorio je da »odluka o tome tek treba biti donesena, a ključna je stvar da je, uz nastavak ispunjavanja traženih zahtjeva, trenutak ulaska u eurozonu sve bliži«. Govoreći o samom memorandumu, rekao je da je »riječ o važnom pripremnom koraku, koji predstavlja znak opipljivog napretka koji je postignut«.

Ministar financija Zdravko Marić tom je prilikom pak kazao da treba nastaviti jednakom dinamikom u ispunjavanju svih obaveza, čime bi, veli, »2023. bila realna godina za ulazak u eurozonu«. U ponedjeljak će pak u HNB-u izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis i guverner Vujčić dati zajedničku izjavu za medije, kojoj će prethoditi sastanak o ulasku Hrvatske u europodručje, operativnim pripremama za uvođenje eura, te hrvatskoj ekonomiji, najavili su iz središnje banke. Očito se dakle dodatno zahuktavaju pripreme za uvođenje eura, pri čemu Hrvatska nastoji provesti potrebne reforme, uvesti mjere i ispuniti kriterije. Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), u fokusu su bile mjere koje se odnose na sprečavanje pranja novca, bolje upravljanje državnom imovinom, olakšavanje uvjeta poslovanja, unapređenje pravosudnog sustava itd.

Inflacija izraženija

Ključno je bilo ispuniti tzv. mastriške kriterije, koji se odnose na javni dug i deficit, te stabilnost tečaja, ali i cijena. Kako je poznato, zbog pandemije i velikog angažmana država u ublažavanju posljedica koronakrize, kriteriji koji se odnose na fiskalni deficit suspendirani su do daljnjeg, no i da nisu, prema najavama iz Ministarstva financija, udio deficita proračuna u BDP-u bit će manji od zahtijevanih tri posto. Proračunske intervencije napuhale su također javni dug većine zemalja, pa nije više u fokusu njegova visina, nego dinamika smanjivanja, a tu također dobro stojimo. Sa stabilnošću tečaja Hrvatska nikad nije imala problema, osim manjih turbulencija u pandemiji koje je HNB uspješno smirio, bez ikakve opasnosti da se naruše margine ERM II mehanizma.

Kriterij visine dugoročnih kamatnih stopa također se ispunjava, no možda bi, ako se gleda cijeli proces i povijest priprema za euro, nešto izraženiji problem nego se očekivalo mogla biti inflacija (kriterij stabilnosti cijena), a koja ne bi smjela biti viša od 1,5 postotnih poena od prosjeka triju članica s najnižom inflacijom. Ipak, i inflacija je trenutno zajednički europski fenomen, za koji je sama Europska središnja banka rekla da ju je spremna tolerirati u nešto višim razinama, odnosno, unatoč inflatornim pritiscima još neko vrijeme ne mijenjati bitno monetarnu politiku. S druge strane, hrvatska se ekonomija odlično oporavlja, sezona je uspjela unatoč pandemiji, pa procjene ovogodišnjeg rasta sežu i do 7 posto. Sve to ostavlja dobar (ekonomski) dojam koji, uz političku volju, daje naslutiti da će Hrvatska uistinu »na tom valu« u eurozonu ući najprije što je moguće.