U odnosu na 2013. broj liječnika porastao je za gotovo 2.500, pri čemu je u bolnicama taj porast 26 posto.
povezane vijesti
Ukupne obaveze zdravstvenih ustanova koncem lipnja ove godine iznosile su 13,7 milijardi kuna, a dospjele obaveze 4,2 milijarde kuna. Novonastali dug u prvoj polovici ove godine iznosio je 600 milijuna kuna, dok je koncem kolovoza ukupan dug bolnica prema veledrogerijama iznosio 3,8 milijardi kuna, a dospjeli dug 2,8 milijardi kuna.
Ovo su samo neke od brojki koje je na prvom danu kongresa Udruge poslodavaca u zdravstvu iznio direktor udruge Dražen Jurković upozoravajući kako su sanacije postale redovit način financiranja zdravstva. Istovremeno, u odnosu na 2013. godinu, u hrvatskom zdravstvenom sustavu broj liječnika porastao je za gotovo 2.500, što je oko 19 posto više, pri čemu je u bolnicama taj porast još veći i iznosi 26 posto. Paralelno, broj stanovnika smanjio se s 4,25 milijuna na 3,88, a liste čekanja produljile su se u brojnim postupcima, dok su prihodi privatnih poliklinika porasli po stopi od 30 do 40 posto na godišnjoj razini.
Sramežljiv zakon
– U proteklih deset godina u sustavu imamo 2.500 liječnika više, produljene su liste čekanje, a prema poslovnim izvještajima privatnih poliklinika njihovi prihodi rastu. Činjenica je da imamo i devet posto stanovništva manje te smatram da moramo analizirati te podatke i vidjeti na koji način reorganizirati sustav u predstojećoj reformi. Što se tiče novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čini se da on ide u dobrom smjeru. Što se pak tiče Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, još ne znamo njegove detalje i već sam istaknuo da mi se čini da je taj zakon previše sramežljiv kad je riječ o promjenama. Po meni osnovni cilj tog zakona treba biti osiguravanje financijski stabilnog zdravstvenog sustava u idućem razdoblju. Povećanje participacije s 2.000 na 4.000 kuna i povećanje cijene nekih zdravstvenih usluga sasvim sigurno neće biti dovoljno da se osigura financijska stabilnost. Imamo neke naznake da će u taj zakon ući odrednica da će Ministarstvo financija, odnosno Vlada godišnje financirati sustav s dostatnim sredstvima, no moramo vidjeti što to znači, rekao je Jurković koji uskoro očekuje savjetovanje s javnošću kad je riječ o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Dijalog s Ministarstvom zdravstva ocijenio je kvalitetnim, ističući kako mnoge odredbe koje su se nalazile u prvim zakonskim prijedlozima danas izgledaju bolje za poslodavce i pacijente. Jurković smatra da treba depolitizirati zdravstveni menadžemnt i povisiti cijene zdravstvenih usluga koje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje sam određuje dok je, primjerice, u Sloveniji to interaktivan proces kroz tripaketno ugovaranje između fonda, ustanova i resornog ministarstva.
Oko 300.000 osiguranika u sivoj zoni
Upozorio je i na nerealnu situaciju prema kojoj HZZO ima 4.138.000 osiguranika, od čega se kao nezaposleno vodi njih 411.000. Na Zavodu za zapošljavanje se nalazi 106.000 osoba te se po toj računici oko 300.000 osiguranika nalazi u sivoj zoni. Kako bi se smanjio taj nesrazmjer, HZZO se povezuje s poreznom upravom, MUP-om i Zavodom za zapošljavanje. – Ljudi kada jednom uđu u sustav našeg osiguranja, to pravo zauvijek koriste i mislim da je vrijeme da to promijenimo. HZZO je na temelju nezaposlenih osoba u prošloj godini platio usluga u vrijednosti od 1,86 milijardi kuna. Vlada nam za nezaposlene, kojih je 106.000, plaća 280 milijuna kuna, što znači da govorimo o 1,5 milijardi kuna razlike, upozorio je Vukelić. |
– Mi smo se kao udruga zalagali za delimitiranje participacija, za uvođenje dodatnog zdravstvenog osiguranja, za uvođenje nadstandarda, kao i poreza na rizično ponašanje. Prije svega smo se zalagali da naknade, u prvom redu rodiljne, idu u neku drugu poziciju proračuna jer one ne bi trebale biti dio plaćanja HZZO-a. Nadamo se da će se nešto od tih mjera razmotriti u novom zakonu. Ono što nas sada zanima, to je formulacija obaveza Ministarstva financija prema HZZO-u i tu se radi oko 32 posto trošarina na duhan, a to je negdje između 1,4 i 1,5 milijardi kuna. Nama je ključno da se te obaveze jasno definiraju i da se zna koliko zdravstveni sustav doprinosa iz proračuna dobiva godišnje, a nikako na sadašnji način, da kad rokovi plaćanja veledrogerijama prijeđu neku razinu, da ih se jednostavno sanira. To nije dobar način financiranja jer na taj način stimuliramo potrošnju i destimuliramo kvalitetan dio menadžmenta bolnica, poručio je Jurković.
Nema poskupljenja
Iako su određeni detalji novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti već poznati, malo se zna o prijedlogu novog Zakona o osnovnom osiguranju. Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić podsjetio je da zakon nije mijenjan od 2008. godine.
– Dakle, osim stvari koje se konkretno tiču financiranja HZZO-a, to podrazumijeva implementaciju svih zakona koji su doneseni umeđuvremenu i onih koje smo prihvatili od Europske unije, objasnio je.
Vukelić vjeruje da se neće izgubiti trošarine iz duhana barem kad je riječ o sredstvima koja iz državnog proračuna idu prema HZZO-u, kao i da će iduće godine proračun HZZO-a biti puno bolji. Jasno je poručio da osnovno i dopunsko osiguranje neće poskupjeti, niti će na bilo koji način biti ograničena prava pacijenata.
– S dopunskim zdravstvenim osiguranjem mi smo na tržištu i HZZO pritom nudi najskuplju premiju osiguranja jer iz toga ne ostvaruje profit. Borit ću se da cijena osiguranja ostane takva kakva je, a s druge strane, na zdravstvene ustanove apeliram da rade što više jer će tako povući više novca, pogotovo s prijedlogom povećanja participacije s 2.000 na 4.000 kuna, naglasio je Vukelić.
