Do 2027. godine bit će promijenjena cjelokupna paradigma obrazovanja u Hrvatskoj. U sve osnovne škole uvest će se cjelodnevna nastava, a to je nešto što Hrvatska trenutačno nema i smatra se najvišim standardom nastave u svijetu – najavio je sinoć na savjetovanju Sindikata Preporod državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak.

Sustav osnovnoškolskog obrazovanja tek je jedan od segmenata obrazovanja koji će u idućih pet godina doživjeti reformu, a što će se u sustavu sve promijeniti javnosti će, prema Paljakovim najavama, uskoro postati poznato, jer u planu je otvaranje e-savjetovanja o nacrtu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja.

Upozoravajući unaprijed da nije riječ o popisu dobrih želja, već o akcijskom planu kroz koji će se u idućih pet godina uložiti više od 18 milijardi kuna, Paljak je tristotinjak prosvjetnih djelatnika koji su sudjelovali na savjetovanju upoznao s glavnim odrednicama nacrta.

Novi vrtići

– Hrvatski obrazovni sustav ima nedovoljan broj nastavnih sati zbog čega naši učenici postižu ispodprosječne rezultate, imamo najkraće osnovnoškolsko obrazovanje u EU-u, najkraće trajanje razredne nastave, a da bi se sve to promijenilo ključna je infrastruktura, kazao je državni tajnik.

Promjene u infrastrukturi krenut će s predškolskim odgojem, izgradnjom dodatnih smještajnih kapaciteta za 22 tisuće predškolaca. Ministarstvo je još za početak ove godine najavljivalo raspisivanje javnog poziva za izgradnju kapaciteta, što se nije dogodilo, a Paljak je kašnjenje objasnio detaljnim mapiranjem.

– U intenzivnoj smo komunikaciji s Europskom komisijom, jer to treba biti odrađeno prema stvarnim potrebama. Analitika o potrebama jedinica lokalne samouprave je pri kraju i to je prvo što će ići.

Kad se objavi natječaj, jedinice lokalne samouprave će vidjeti u kojoj su točki prioriteta i na taj način će se graditi, a na raspolaganju je 1,6 milijardi kuna.

Uz 22 tisuće djece koju moramo staviti u sustav ranog odgoja i obrazovanja koji danas nisu u sustavu, moramo do 2026. godine osigurati i više od pet tisuća radnih mjesta. U iduće četiri godine vrtiće očekuje investicijsko ulaganje veće nego što je bilo u posljednjih 20 godina, najavio je Paljak.

Gimnazijski pogrami

Natječaj za vrtiće, prema njegovim najavama, sigurno će biti u ovoj godini, dok se natječaj za infrastrukturnu nadogradnju škola planira za jesen, a u ovoj godini odabrat će se i 50 škola koje će ući u pilot projekt cjelodnevne nastave. Pilotiranje će započeti školske godine 2023./24., a odmah nakon objave natječaja za vrtiće bit će objavljen i model provedbe cjelodnevne nastave.

– Škole koje uđu u pilot projekt bit će opremljene sredstvima Svjetske banke, dok se velika izgradnja školskih objekata kako bi svi radili u jednoj smjeni planira financirati iz sredstava Nacionalnog plana otpornosti i oporavka, kazao je državni tajnik.

Povećanje trajanja osnovnoškolskog obrazovanja planira se kroz uvođenje obaveznog programa predškole čiji bi se fond sati povećao, a istovremeno s izradom Nacionalnog plana radi se i na novom Zakonu o odgoju i obrazovanju koji je od 2008. godine, kada je donesen, doživio 14 izmjena.

Zakon o strukovnom obrazovanju sada ide na drugo čitanje, a dovest će do jačanja učenja temeljenog na radu i njihovih većih kompetencija. Izmjene će se dogoditi i u strukturi srednjoškolskih programa na način da će se povećati udio gimnazijskih programa.

Učitelji skeptični

– Imamo najmanji obuhvat gimnazijskih programa u EU-u. Prosjek EU-a je 52 posto gimnazijskih programa, a ostalo su strukovni programi. Kod nas je 31 posto gimnazijskih programa, a ostalo su strukovni programi, objasnio je državni tajnik.

Osvrnuo se i na problem pomoćnika u nastavi, kojih je sve više, a sredstava manje, kao i na nedostatak nastavničkog kadra ustvrdivši da je jedini način njihovog privlačenja izdašnije stipendiranje što je izazvalo negodovanje prosvjetnih djelatnika koji su državnom tajniku poručili da je rješenje u većim plaćama i dostojanstvu.

Prosvjetni su djelatnici najveće neslaganje izrazili po pitanju uvođenja cjelodnevne nastave istaknuvši da ne dijele njegovo oduševljenje, jer u pitanju su velika sredstva, djeca će u školama biti od jutra do sutra, država će cijediti roditelje, a nastavnici će biti dadilje.

Poučeni dosadašnjim uglavnom neuspjelim reformama obrazovanja izrazili su skeptičnost i po pitanju sinoć predstavljene reforme ustvrdivši da postoje škole koje nemaju ni školske sportske dvorane, a kamoli kuhinje koje zahtjeva program cjelodnevne nastave u okviru kojeg će učenici imati tri školska obroka. Međutim, Paljak ih je pokušao razuvjeriti planom infrastrukturnih ulaganja.