Svi koji se žele natjecati na predstojećim lokalnim izborima prikupljaju potrebne potpise, a nakon što Državno izborno povjerenstvo potvrdi važeće kandidature, kreće tiskanje glasačkih listića. Srpski aktivist Veljko Džakula zato se pismom obratio premijeru Andreju Plenkoviću, moleći ga da osigura da se u svim općinama u kojima pripadnici srpske nacionalne manjine ostvaruju zakonsko pravo na službenu uporabu svog jezika i pisma, glasački listići budu i na ćirilici. Džakula tvrdi da se, unatoč Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina i Zakonu o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, nije u svim općinama u kojima je udio Srba u stanovništvu najmanje 33 posto dosad moglo kandidate zaokruživati na glasačkim listićima pisanim i ćirilicom, a krivca za to u pismu Plenkoviću pronalazi i u »inertnosti i neradu nositelja izvršnih poslova i predstavničkih tijela lokalne samouprave odnosno manjinskim političkim strankama«.

Traži prava

– Budući da izbori imaju simboličko značenje i da se izbornom procedurom može poslati poruka o tome da je integracija manjina u lokalnu zajednicu poželjna vrijednost, želim vas upozoriti da u velikom broju jedinica lokalne samouprave u kojima manjine, u ovom slučaju srpska zajednica, imaju pravo na ostvarivanje dvojezičnosti, propušta provesti pravo manjine definirano člankom 9. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, koju u drugom stavku kaže da se u takvim lokalnim zajednicama dvojezično ili višejezično »tiskaju obrasci koji se koriste u službene svrhe«.

– Zato vam se obraćam s molbom da u onim lokalnim jedinicama u kojima postoji pravo na to, Vlada osigura da i glasački listići budu tiskani ćirilicom i na jeziku srpske nacionalne zajednice. Naravno, i tamo gdje lokalne vlasti to posebno ne traže jer je važno da država osigura ravnopravan pristup njihovom pravu svim svojim državljanima, napisao je Džakula predsjedniku Vlade,

– Koliko znam, dvojezičnih listića je na lokalnim izborima bilo u Kistanjama 2013., zatim u Plaškom gdje je SDP na vlasti, kao i u Vojniću i Krnjaku. Problem je istočna Slavonija u kojoj je na vlasti SDSS. Jednom sam Milorada Pupovca pitao zašto se ne provode te obveze iz Ustavnog zakona, a on mi je odgovorio – naši ljudi još nisu spremni. To je sve toliko ružno da mi je teško o tome i govoriti. Kakve su koristi Srbi imali od Anje Šimpraga, koja se predstavljala kao djevojčica koja je putovala na traktoru u Srbiju? Boris Milošević je htio osigurati kredit za pet poduzeća umjesto da je SDSS stvorio uvjete da njih 150 može konkurirati, pa neka kredit dobiju najbolja. Zato se obraćam premijeru, on može svojim autoritetom ovo riješiti. Na Thompsonovom koncertu će biti pola milijuna ljudi, u redu, meni to ne smeta, ali dajte i nama naša prava, kazao nam je Džakula. On poručuje da će sa svojim suradnicima zahtijevati poništenje izbornih rezultata u svim jedinicama lokalne samouprave u kojima se neće poštovati pravo Srba na glasačke listiće i na ćirilici uz latinicu.

Međutim, Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva, ističe da Džakula u pismu premijeru zapravo traži ono što se već provodi.

– Za sve općine u kojima je službena dvojezičnost propisana Statutom, bit će tiskani dvojezični glasački listići, rekao nam je Hojski.

Primjer iz Lapca

Priča predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca se, pak, ponešto razlikuje i od one njegovog dugogodišnjeg političkog protivnika Džakule i od stajališta DIP-a.

– Ovako stoje stvari sa službenom uporabom srpskog jezika i pisma u Hrvatskoj, konkretno u općinama koje imaju izmijenjene statute koji sada jamče službenu dvojezičnost. Dugo vremena se to svodilo samo na natpise na općinskim sjedištima, a potom se srpsko pismo u nekim općinama proširilo i na table s nazivima ulica. Inicijativa je SDSS-a da se to odnosi i na nazive mjesta na prometnicama, ali, nažalost, to je do danas učinjeno samo u slučaju općine Donji Lapac. Kada je riječ o glasačkim listićima, slika je šarena. U nadležnosti je jedinica lokalne samouprave financiranje prevođenja i tiskanja i određeni broj općina u kojima je srpska zajednica najmanje trećina stanovništva to je i prakticirao. Neke općine će dvojezične listiće uvesti na ovim lokalnim izborima. U općinama u kojima je SDSS vlast i imat će svoje kandidate za načelnike i zamjenike načelnika, glasački listići će sigurno biti i na ćirilici. O ostalim, a nema SDSS većinu u predstavničkim tijelima u svim općinama u kojima je Srba barem 33 posto, ne mogu govoriti, rekao nam je predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.