Prema Ujedinjenim narodima, Sudan zemlja na sjeveroistoku Afrike – bogata zlatom, naftom i plodnim zemljištem – zapala je u jednu od najvećih svjetskih humanitarnih i raseljeničkih kriza od početka građanskog rata u travnju 2023.  Od 51 milijuna stanovnika, njih 64% ovisi o humanitarnoj pomoći, a oko 12 milijuna je raseljeno dok su sudanske žene i djevojčice osim što čine većinu raseljenih, žrtve masovnog seksualnog zlostavljanja i grupnih silovanja, upozorava u analizi Deutsche Welle pod naslovom “Sudan – dvije godine zaboravljenog rata”.

Zbog aktualnih borbi teško je procijeniti broj poginulih, ali prema posljednjim podacima međunarodnih humanitarnih organizacija, oni su rapidno porasli sa oko 40.000 na 150.000. Na ulasku u treću godinu rata zemlja se suočava sa sve većom prijetnjom da bude podijeljena na dvije rivalske administracije. Za Hager Ali, istraživačicu njemačkog think tanka Instituta za globalne i prostorne studije (GIGA) takav scenarij još više bi smanjilo nadu u okončanje nasilja.

– Moramo pogledati vremenski horizont od 20 ili više godina. Sudanu nije potreban samo mirovni sporazum, jer su se raskoli između centra zemlje i periferije, etničkih grupa, religija i plemena produbili”, rekla je za DW.

– Problemi s federalizmom i političkim sustavom su su desetljećima i nastavit će sabotirati mir, ako se ne riješe, dodaje Ali.

iStock

Zašto je započeo rat?

U listopadu 2021. godine, vojni udar koji je predvodio general Abdel-Fattah Burhan iz sudanskih oružanih snaga (SAF), uz podršku njegovog zamjenika i šefa paravojnih snaga za brzu podršku (RSF), generala Mohameda Hamdana Dagala, smijenio je prelaznu vladu Sudana koja je imala zadatak da forurila demokratsku mapu puta.

Međutim, nakon što Burhan nije uspio stvoriti civilnu vladu u bliskoj saradnji s vojno predvođenim Vrhovnim vijećem na čijem čelu je Dagal, oba generala su se posvađala oko integracije paravojne RSF u SAF sredinom travnja 2023.

Rat je započeo velikom pat-situacijom u glavnom gradu Sudana Kartumu, gdje su se borbe razvile u urbani rovovski rat koji je potom zahvatio cijelu zemlju, dodaje Ali.

Prije dva tjedna SAF je ponovo zauzeo Kartum i uspostavio kontrolu nad većim dijelom sjevera i istoka zemlje, kao i nad gradom Wad Madani, koji se nalazi u uglavnom uništenoj poljoprivrednoj regiji. Dagalo i njegov RSF, koji su proizašli iz ozloglašene milicije Janjaweed, su glavna snaga u zapadnom dijelu Sudana u regiji Darfur.

Obje strane nastavljaju sa opsadom nekoliko izbjegličkih kampova u glavnom gradu Darfura, El Fasheru, gdje glad i stalno granatiranje ubijaju civile, prema jezivim izvještajima očevidaca, međunarodnih humanitarnih organizacija i UN-a.

Zašto rat još uvijek nije završen?

Prema Međunarodnom odboru za spašavanje (International Rescue Committee), globalnoj nevladinoj organizaciji koja djeluje u najgorim humanitarnim krizama u svijetu, dinamika sukoba u Sudanu postala je znatno složenija u posljednja 24 mjeseca.

-Sukob uključuje sve veći broj grupa, što znači da će mirovni sporazum morati uzeti u obzir različite interese, i samim tim bit će ga teže postići i održati, rekla je Aleksandra Janecek, glasnogovornica te organizacije.

Pored toga, regionalni i međunarodni saveznici „upumpavaju oružje u Sudan, što destabilizira i Sudan i cijelu regiju, dodala je Janecek.

Sudanske oružane snage oslanjaju se na političku podršku i vojnu pomoć Egipta i Katara. S druge strane, smatra se da Snage za brzu podršku (RSF) dobijaju oružje iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) preko susjednog Čada. UAE negira te optužbe, iako dokazi u vidu oružja proizvedenog u Emiratima upućuju na sasvim suprotno činjenično stanje.

Sudansko civilno društvo – spas za milijune ljudi

Oko 9 milijuna Sudanaca pobjeglo je u druge dijelove zemlje, dok je više od 3,3 milijuna otišlo u Egipat, Libiju, Čad ili Južni Sudan. Tamo se suočavaju s nizom problema, uključujući nasilje, nedostatak humanitarne pomoći, probleme s vizama i nesigurnost.

Oni koji su unatoč sukobu ostali, ispaštaju ne samo zbog nasilja i gladi, već i zbog gotovo potpuno urušene infrastrukture, uključujući propali ekonomski i zdravstveni sustav.

iStock

Prema podacima Središnje banke Sudana, sudanska funta je doživjela krah, što je dovelo do skoka cijena na tržištima za više od 142% u 2024. godini.

U međuvremenu, civilno društvo u Sudanu pruža veliku pomoć stanovništvu. Mreža tzv. odjeljenja za hitnu pomoć, koja djeluje širom zemlje, pomaže civilima da dobiju informacije o rutama za evakuaciju, mogućnosti dobijanja medicinske pomoći i hrane. Ove labavo povezane grupe proizašle su iz opozicionog pokreta Sudana koji je odigrao ključnu ulogu u svrgavanju dugogodišnjeg vladara Omara al-Bashira 2019. godine.

– Jedna od snaga opozicijskog pokreta Sudana uvijek je bila njegova heterogenost, ističe Tareq Sydiq, istraživač protesta i autor knjige The New Protest Culture, u razgovoru za DW, dodajući da je „pokret bio sastavljen od tradicionalnih političkih stranaka, sindikata, profesionalnih udruženja i širokog spektra tajnih komiteta otpora.”

Od izbijanja rata u travnju 2023. godine, ove grupe su „smanjile obim svojih političkih zahtjeva i fokusirale se na rat i zaštitu civilnih zajednica”, dodaje Sadiq.

Prema njegovom mišljenju, ovo je „klasičan repertoar otpora koji ima za cilj ublažiti posljedice rata, ali i očuvati neke elemente socijalne organizacije za bolja vremena koja bi nekada mogla doći.”

Za Michelle D’Arcy, direktoricu organizacije za humanitarnu pomoć Norwegian People’s Aid u Sudanu, napori civilnog društva Sudana i dalje služe kao iskra nade.

– Postoje inspirativne grupe mladih i žena koji su zaista preuzeli inicijativu, pozivajući na mir, primirje i nastavljajući se zalagati za završetak rata kroz politički proces. Istovremeno aktivno pokušavaju spašavati ljude u njihovim zajednicama. Međutim, suočavaju se i s izazovima vezanim za polarizaciju, ograničeni prostor za civilno djelovanje i pristup resursima, ističe D’Arcy.

Janecek iz Međunarodnog komiteta za spašavanje dodaje i da se programi koji su nekada bili „spas za milijune Sudanaca” sada ukidaju.

– Najmanje 60% od 1.400 javnih kuhinja koje su služile za prehranjivanje oko dva milijuna ljudi više ne mogu funkcionirati, rekla je Janecek. Glavni razlog je nedostatak financijskih sredstava.

Humanitarna kriza

Prema podacima UN-a, od potrebnih 4,2 milijarde dolara (3,7 milijarde eura) za pružanje humanitarne pomoći u 2025. godini, prikupljeno je tek 6,3% sredstava.

Situacija je dodatno pogoršana nedavnom odlukom SAD-a da smanji izdvajanja za inozemnu pomoć. U 2024. godini, sredstva iz SAD-a činila su gotovo polovinu ukupne humanitarne pomoći u Sudanu.

– Sudan je dalje u žarištu humanitarne krize enormnih razmjera, iznio je Edem Wosornu iz Ureda za koordinaciju humanitarne pomoći UN-a (OCHA) pred Vijećem sigurnosti UN-a u siječnju – uz napomenu da „kriza izazvana ljudskim djelovanjem” očigledno nije ni blizu kraja.

iStock