Sud Europske unije potvrdo je pravno shvaćanje hrvatskog Vrhovnog suda prema kojem zastarni rok u slučaju ništetnosti ugovora počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, izvijestio je Vrhovni sud.

Potvrda pravnog shvaćanja

To pravno shvaćanje donio je građanski odjel Vrhovnog suda 30. siječnja 2020., a sad je dobilo potvrdu u presudi Suda Europske unije u predmetu C-485/19. (Profi Credit Slovakia) od 22. travnja 2021. godine, priopćio je Vrhovni sud.

U toj je odluci zauzeto shvaćanje da odredbe slovačkog Građanskog zakonika prema kojima se zastara restitucijskog zahtjeva i kod potrošačkih ugovora koji su utvrđeni ništetnim računa od izvršenog plaćanja, nije u skladu s pravnom stečevinom EU, makar samo trajanje zastarnog roka samo nije protivno pravu EU.

“Pravnim shvaćanjem donesenim prije odluke Suda Europske unije, Vrhovni sud pokazao je da prilikom zauzimanja pravnih shvaćanja tumači domaće pravo u skladu s načelom djelotvornosti kao jednim od temeljnih načela prava Europske unije”, poručili su iz Vrhovnog suda.

Franak: Nema zastare potraživanja

Udruga Franak koja je dobila kolektivnu presudu protiv banaka zbog ništetnosti valutne klauzule u švicarskim Francima objavila je, pak na svom Facebook profilu da se raduju toj potvrdi te sad sa sigurnošću mogu reći da više nema povratka na stari način utvrđivanja zastare potraživanja koji je primjenjivan prije 30. siječnja 2020.

“Čestitamo i sucima Vrhovnog suda na hrabrosti da promijene svoju zastarjelu sudsku praksu koja je bila izrazito nepravična i potpuno nelogična. Uistinu nije bilo životno utvrđivati ništetnost bilo kad i imati pravo na potraživanja samo pet godina nakon stjecanja bez osnove”, smatra udruga.

Zaključili su pritom da je potvrdom pravnog shvaćanja od 30. siječnja 2020. nepovratno otvorena nova stranica u sudskoj praksi.

“To znači da u slučaju utvrđivanja ništetnosti svatko tko tuži banku ili neku drugu pravnu osobu zbog ništetnosti ugovora ili ništetnosti ugovornih odredaba ima pravo na obeštećenje u kompletnom iznosu otkad je ništetnost nastala”, rekao je Hini Goran Aleksić iz udruge Franak.

U slučaju Franak još se očekuju dvije bitne odlike – jedna je odluka Vrhovnog suda o apsolutnoj ništetnosti CHF ugovora kojom bi se potrošačima omogućila pravna sigurnost prilikom tužbe za ništetnost ugovora, a druga je odluka Suda EU koja se odnosi na konvertirane kredite, odnosno na to imaju li potrošači pravo na obeštečenje nakon konverzije u eure.