Foto Goran Stanzl PIXSELL
Ističe se i kako Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu "podržava napore dizajnerske struke u vezi provedenog i neuspjelog natječaja za dizajn motiva nacionalne kovanice eura".
povezane vijesti
ZAGREB – Ponavljanje natječaja za dizajn motiva nacionalne kovanice eura po istim načelima i kriterijima kao u prvom natječaju posve je pogrešno, a natječaj je trebao biti fokusiran na profesionalne autore, u ovom slučaju u domeni dizajna, priopćeno je iz Studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu.
“Natječaj za dizajn predloženih motiva trebao bi biti fokusiran na profesionalne autore, u ovom slučaju u domeni dizajna, a ne na opću populaciju. Izostanak takvog polazišta u natječaju svjedoči o nesnalaženju tijela javne uprave u području inovacija kao i o nepovjerenju u struku koja se tijekom posljednjih tri desetljeća u Hrvatskoj afirmirala kao jedan od ključnih čimbenika pozitivnih promjena u gospodarstvu, kulturi i društvu općenito”, stoji u petak objavljenom priopćenju koje potpisuje voditelj Studija dizajna Feđa Vukić.
Ističe se i kako Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu “podržava napore dizajnerske struke u vezi provedenog i neuspjelog natječaja za dizajn motiva nacionalne kovanice eura”.
Također se naglašava da Studij dizajna na Arhitektonskom fakultetu, kao središnje mjesto edukacije za dizajn u sustavu visokog obrazovanja, školuje tri do pet godina buduće profesionalce na najvišim načelima i kriterijima struke, koji uključuju razumijevanje smisla inovacije, kao i shvaćanje autorskog prava.
“Nastalu situaciju bi bilo bolje iskoristiti za temeljite promjene u načinu na koji se uopće radi izbor inovativnih ideja, odnosno da se sustavno shvati tko sve može sudjelovati i može li se u natječaju koji je otvoren za sve građane govoriti o dizajnu i dizajnerima. Takvi natječaji impliciraju da baš svatko ima šansu napraviti ‘dizajn’ i biti ‘dizajner’. Takvim se pristupom degradira struka dizajna, kao i razina inovacije potrebna društvu. U tome je bit problema i ako se takav pristup ne promijeni, bez obzira na ovaj natječaj, problemi će se ponavljati i u budućnosti”, zaključuje se u priopćenju Studija dizajna.
Podsjetimo, javnosti su krajem prošlog tjedna predstavljeni najuspješniji dizajni nacionalne strane za kovanice eura i centa, među kojima i dizajn kovanice od jednog eura s motivom kune, čiji je autor magistar primijenjene umjetnosti Stjepan Pranjković. No, ubrzo nakon toga mediji su prenijeli kako je taj dizajn kune gotovo isti kao na fotografiji škotskog fotografa Iana H. Leacha zbog čega se postavlja pitanje kršenja intelektualnog vlasništva nad fotografijom.
Autor spornog prijedloga Stjepan Pranjković je u nedjelju navečer povukao svoj prijedlog dizajna motiva kune na eurokovanici od jednog eura, a Komisija za novac Hrvatske narodne banke (HNB) je u utorak odlučila ponoviti natječaj za izbor idejnog i izvedbenog rješenja eurokovanice s naličjem kune.
Viceguvernerka HNB-a Ivana Jakir-Bajo u utorak je izjavila da je Komisija odlučila otvoriti novi otvoreni natječaj za izbor i likovno rješenje – znači i izvedbenog i idejnog rješenja za nalične eurokovanice s motivom kune sa šahovnicom u pozadini.
I taj će novi otvoreni natječaj, kako je rekla, biti otvoren za sve fizičke punoljetne osobe s hrvatskim državljanstvom. Natječaj za idejno-izvedbeno rješenje nove kovanice s naličjem kune ocjenjivat će samo jedna komisija, no još se razmatra koja i tko će u njoj biti.
Natječaj će biti gotov do kraja ovog tjedna, odnosno do početka sljedećeg i trajat će oko tri tjedna. Za razliku od prošlog natječaja, u ponovljenom tražit će se i 3D model izvedbe, izjavila je u utorak Jakir-Bajo, koja je na čelu Komisije za novac.
Tada je uz ostalo navela kako je Komisija za novac i tijekom prošlog natječaja dobila sva potrebna jamstva, uz ostalo i pisane izjave, pod materijalnom i kaznenom odgovornošću svih autora, da je njihov rad originalna intelektualna tvorevina nastala za potrebe tog javnog natječaja i neopterećena pravima drugih. Ujedno je izrazila žaljenje zbog toga što je sve što se događalo s dizajnom kune bacilo sjenu na cjelokupni proces, ali i na rad odnosno dizajn drugih autora kovanica – geografske karte, Nikole Tesle i glagoljice.