U Hrvatskoj je jučer preminula 51 osoba. Svaki dan, nažalost, izgubimo jedan “autobus” ljudi. Da su se cijepili, vjerojatno bi mogli biti spašeni, izjavila je u HTV-ovu Studiju 4 Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Govorila je i o tome u kakvoj je poziciji Hrvatska u odnosu na druge države po broju smrtnosti te ponovila da jedino cijepljenje štiti od težih oblika bolesti.

Koronavirus mutira i došli su novi sojevi. Došlo je cjepivo i veliki broj ljudi je cijepljen. Može se reći da je omikron-varijanta možda malo manje opasan, posebno za one koji su cijepljeni.

Kod njih se razvija nešto blaža klinička slika. To je ono što se promijenilo od početka epidemije. Virus se prilagođava našoj borbi protiv njega, istaknula je Mirjana Kujundžić Tiljak.

Omikron varijanta se brzo širi. Ima više od 50 mutacija. To su mutacije i nastale tako da bi se on mogao brže širiti i zaobilaziti naš imunitet kojega stječemo preboljenjem i cjepivom.

No on doista ne može prouzročiti tako težak oblik bolesti kod cijepljenih ljudi. To se dokazalo praćenjem svih slučajeva koji su se proširili po cijelom svijetu, dodala je.

– Ono što nas brine je da izrazito veliki broj zaraženih, a onda ima i onih koji su teško oboljeli, što može rezultirati novim preopterećenjima zdravstvenog sustava, istaknula Kujundžić Tiljak.

Jučer je, kaže, preminula 51 osoba. Svaki dan nažalost izgubimo jedan “autobus” ljudi. Da su se cijepili vjerojatno bi mogli biti spašeni.

Hrvatski “ad hoc” upitnik

Govoreći o podacima u brojnim državama o broju zaraženih i preminulih, istaknula je da nam to zapravo prikazuje sliku zdravstvenog sustava, kvalitetu zdravstvene usluge itd.

– Države su za vrijeme ove pandemije dobile zahtjev da šalju hitnije procjene i podatke o broju umrlih. To različite države rade na različite načine. Hrvatska ima “ad hoc” upitnik koje bolnice šalju svakoga dana.

Neke države prikupljaju podatke na tjednoj bazi. Mi ne znamo kako druge države testiraju. Neke uzimaju za bazu podatke o testiranju PCR-om, neke uzimaju brze antigenske testove. Neki podaci se prikupljaju brže.

Te su baze dostupne svima nama. One nam mogu služiti za praćenje pandemije, praćenje trendova i za orijentaciju. Često se spominje usporedba grubih stopa smrtnosti – broj umrlih na milijun stanovnika.

Jedna je stopa koja se teško može uspoređivati, zato što su populacije u različitim državama različito strukturirane. Npr. osnovna različitost strukture populacije je dobna struktura. U Hrvatskoj imamo veći udio starog stanovništva nego u nekim drugim državama.

Što je starije stanovništvo, veća je šansa da ti stariji imaju veći broj drugih bolesti, koje zovemo komorbiditet, da imaju veći broj rizičnih faktora koji su posebno presudni pri povećavanju šanse za smrt ako obole od COVID-a, odnosno povećavaju šansu težeg oblika bolesti, kazala je govoreći o tome u kakvoj je poziciji Hrvatska u odnosu na druge države po broju smrtnosti.

Nekritičke usporedbe među državama

Ovo što se uspoređuje, kaže, su nekritičke usporedbe koje se ne bi trebale raditi u ovome trenutku.

– Jedan od najvažnijih znanstvenih časopisa, “Nature”, je 20. siječnja objavio članak o naporima za procjenu ukupnog broja umrlih tijekom pandemije COVID-a.

Navode da sadašnje statistike govore da ima oko 5,5 mil. umrlih diljem svijeta, a institut za metriku iz SAD-a i Economist su napravili procjene da bi ta brojka bila 2-4 puta veća kada se gleda, nešto što zovemo “višak smrtnih slučajeva”.

Ako gledate koliko je ljudi više umrlo u razdoblju pandemije u odnosu na prosjek prethodnih godina u istom takvom razdoblju, onda možete doći do brojke od 2-4 puta veće od 5,5 mil. ljudi.

Ako to gledamo, ovi brojevi koji se prijavljuju iz različitih država o smrtnosti tijekom pandemije, onda možemo reći da nismo sigurni da su to točni podaci. Ne mogu ni biti tako brzo prikupljeni, sasvim sigurno točni podaci, izjavila je Kujundžić Tiljak.

Naglasila je da kada se uspoređuju države koje imaju bolju stopu procijepljenosti od Hrvatske, onda se vidi da je u Hrvatskoj u prvom valu bilo 17 umrlih na 1.000 potvrđenih slučajeva, u drugom i trećem valu 23, 24, a u četvrtom valu, kada smo dosegnuli više od 50% procijepljenog stanovništva imamo 12 umrlih osoba na 1.000 potvrđenih slučajeva.

– Portugal je npr. imao u prvom valu 30 smrtnih slučajeva na 1.000 potvrđenih slučajeva, a u četvrtom valu tri preminula. A u međuvremenu su oni došli do 85% procijepljenog stanovništva, istaknula je Kujundžić Tiljak.

Doista smo sigurni da što je veća procijepljenost manja je šansa umiranja od COVID-a, dodaje.

– Vjerujem da će se na cijepljenje odlučiti i oni koji se nisu cijepili, a pozivamo i sve na dodatno cijepljenje.

O novim dozama

Odgovarajući na pitanje hoće li biti i četvrte ili pete doze cijepljenja, kazala je da se to ne može sa sigurnošću reći.

– Novi sojevi virusa koji se mogu dogoditi će možda zahtjevati i nova modificirana cjepiva. Pfizer i Moderna su i najavljivali da su u mogućnosti razviti modificirana cjepiva. Dobar je primjer upravo gripa. Svake godine se cjepimo protiv gripe.

To nas cjepivo štiti od zaraze i težih oblika gripe. To je u prošlim razdobljima isto bila teška i smrtonosna bolest. Ne vidim razloga zašto bismo se trebali bojati istog scenarija s COVID-om, izjavila je.

Ako smo se cijepili s dvije doze, preboljeli COVID, a da to nismo niti znali, pa odemo na booster dozu, može li se nešto dogoditi jer su ti razmaci između kratki?

– Ništa se ne može dogoditi. Ono što je kontraindikacija za cijepljenje je akutna bolest. Ako imate temperaturu ili prehladu, ne možete se cijepiti.

Uobičajene nuspojave na cijepljenje su lokalna reakcija, crvenilo na mjestu gdje ste primili cjepivo, a neki su možda imali prolaznu temperaturu, bol u mišićima. To je vrlo kratko i brzo prođe, napominje Kujundžić Tiljak.

Ozdravimo prije povratka u normalan život

Neobično je važno za COVID, kao i za svaku drugu akutnu bolest drugu uzrokovanu virusima, da ozdravimo prije nego što se vraćamo u normalan život, izjavila je.

– Ako je netko imao COVID, pa se simptomi produžuju, onda je vrlo važno da se jave liječniku da se vidi je li se možda dogodio taj dugotrajni oblik COVID-a i jesu li nastali kakve komplikacije.

Oni koji nemaju više simptome, a ne osjećaju se dobro, isto je bitno da se odmore, jer su u protivnom podložni nekim drugim bolestima.

Preporuke je da se maske nose gdje god je to potrebno. Najvažnie je da se svi koji se nisu cijepili, odluče na cijepljenje. Jedino cijepljenje štiti od teških oblika bolesti. Dokazano je da oni koji su cijepljeni imaju i manje šanse prenijeti COVID.

– Krajnje je vrijeme da se prestanemo bojati i da vjerujemo medicinskoj znanosti, onima koji se brinu za naše zdravlje. Svi zdravstveni djelatnici tijekom ove pandemije dali su veliki obol. Mislim da svi moramo pomoći svojim odgovornim ponašanjem, istaknula je Kujundžić Tiljak u Studiju 4 HRT-a.