Novu svjetsku sigurnosnu krizu u studiju RTL-a Danas analizirao je stručnjak za sigurnost Mirko Bilandžić.

Kako je uopće moguće da se ovakav napad i sigurnosni propust dogodi jednom Izraelu?

“To bi bilo dobro kad bi bio propust. Ovo je ozbiljan obavještajni fijasko i nije prvi put da se dogodilo. To se događa najmoćnijoj sigurno obavještajnoj instituciji na svijetu. Sposobnosti Mossada su takve da su do jučer imali ozvučeno sjedište u kojem je sjedio predsjednik palestinske uprave. Danas ne znaju ništa. Prvi put je to bilo Jomkipurskom ratu… Očigledno su u pozadini neki strukturalni problemi. Meni se čini da postoje barem tri. Jedan je problem sistema i disolucije cijelog društva. Drugi je taj što je Mossad očigledno refokusiran na neke druge sigurnosne interese. Treći, i po meni presudan je dramatično jačanje profesionalnih sposobnosti terorističkih organizacija – obavještajnih i protuobavještajnih i kad to stavimo na jedno mjesto takvo se što dogodi. To nije nemoguće. Drugu stvar koju imamo famozni proturaketni štit – čelična kupola ima svoje nedostatke. Kad spojimo protuzračnu i obavještajnu komponentnu imamo novi rat”

Željezna kupola naziv je za specijalni proturaketni štit. Počeo je štititi Izrael 2011. godine, sastoji se od radara, zapovjednog mjesta i lansera.

Radar može registrirati opasnost na Udaljenosti od 470 kilometara kada su u pitanju borbeni avioni, a rakete na 70-ak kilometara. Podatke prenosi u zapovjedno mjesto Opremljeno vrlo moćnim računalima koja ekstremno brzo obrađuju radarsku sliku i procjenjuju putanju leta opasnih naprava.

Zanimljivo je i da ako proračuni kažu da raketa pada na nenaseljeno područje, sustav ne reagira. Ispaljuje proturaketne tek ako su ugrožena naselja ili vojni položaji.

U jednom trenutku za obranu je spremno 800 raketa, no Hamas je Izrael napao s njih čak 5 tisuća! I tu je nastao problem.

Što se dogodilo s protuzračnom obranom?

“To su mučni sustavi, ali nema apsolutne sigurnosti. Razina efikasnosti tih sustava je 90-95 posto uspješnosti. Ako to usporedimo s američkim protunuklearnim štitom koji je na razini 97 posto. Ta tri posto je 200 američkih gradova. Postoji i pitanje kapaciteta. Taj sustav ima otprilike 20 baterija, svaka ima 3 do 4 lansera, svaka ima po 20 raketa – to je otprilike brojka 800. To zahtijeva punjenje i analizu u određenim vremenskim intervalima. Radi se o 800 raketa u idealnim uvjetima… “

Poniženi Izraelci očito idu do kraja – kako bi ovaj rat mogao završiti?

“Izrael će odgovoriti s brutalnošću bez ikakvog skrupula. Neće se obazirati na međunarodno pravo, ni saveznike ni savjete. Izrael to inače radi. Izrael je napadnut, pogođen je nacionalni ponos, takva brutalnost može doći do spržene zemlje. Izvjesno je kako će to završiti. Ići će na apsolutnu destrukciju Hammasa. “

Kakve može imati posljedice za regiju, ali i ostatak svijeta?

“Ja bih rekao da je ovo točka prekretnica s koje nema povratka. Pitanje je što će se dogoditi s Libanonom. Pitanje je i hoće li Izrael ovo koristiti za udar na nešto što postoji odavno – rekonfiguraciju političke moći na ovom području…”

Uloga Putina?

“Ne postoji ratio da bi Rusija išla u rat protiv Izrael. Ono što postoji je rekonfiguracija političke strukture….”