Drastična redukcija satnice iz povijesti i geografije te drugih općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama revoltirala je nastavnike, ali i stručnjake koji u tom reformskom potezu vide narušavanje obrazovnog statusa nacije. Satnica iz povijesti, na primjer, u četverogodišnjim će se strukovnim školama prepoloviti, što će se loše odraziti ne samo na poznavanje povijesnih činjenica, već na razumijevanje svijeta i društva u kojem mladi žive. Kako strukovne škole polazi 70 posto svih srednjoškolaca u Hrvatskoj, stručnjaci se pitaju hoće li nam buduće generacije biti društveno polupismene.

Nepovoljniji položaj

– Bez poznavanja i razumijevanja prošlosti, učenici ne mogu razumjeti sadašnje društvene i političke promjene i njihove uzroke. Prijedlog kurikuluma Povijesti u kojem se predmet uči samo u 3. razredu onemogućava učenicima razumijevanje svijeta i društva u kojem žive i koje se ubrzano mijenja. U osnovnoj školi su se učenici upoznavali s poviješću, a tek kroz srednjoškolsko obrazovanje je mogu razumjeti. Ovaj prijedlog kurikula sigurno neće stvoriti mladog čovjeka koji će biti sposoban kritički promišljati o društvu i svijetu u kojem živi. Nastava povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom hrvatskog jezika kad se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti, primijetila je Zrinka Smoljanović Baburica, nastavnica povijesti u Zdravstvenoj školi Split, u javnoj raspravi o kurikulu općeobrazovnih predmeta u strukovnim školama.

Domagoj Tomas, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, tvrdi da je smanjenje satnice povijesti potpuno promašeno i traži povlačenje predloženog kurikula.
– Izazovi s kojima se mlađe generacije danas susreću ulogu nastave povijesti, kao i drugih društvenih i humanističkih predmeta, čine važnijom nego prije, imajući u vidu opće trendove dehumanizacije društva i prateće tehničke inovacije, što dovodi do slabijeg razumijevanja društvenih, političkih i povijesnih procesa te do pretvaranja čovjeka iz aktivnog društvenog bića u pasivan i otuđen objekt tržišta rada, upozorava prof. Tomas. Osobitu bi štetu, dodaje, trpjeli učenici koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne mature i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada.

Brojne posljedice

I Snježana Koren, profesorica s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je reduciranje satnice loše za obrazovanost budućih generacija.

– Ostaviti ih bez osnovnih spoznaja o svijetu koji ih okružuje vrlo je problematično, to su ljudi koji će biti budući nositelji našeg društvenog razvoja. Ne samo da se satnica smanjuje, nego je raspoređena tako da u prve dvije godine učenici nemaju nijedan predmet iz društveno-humanističkog područja, kroz sve četiri godine imaju jedino vjeronauk i etiku, navodi prof. Koren. Djeca su po svojim psihofizičkim mogućnostima u srednjoj školi sposobna shvaćati neke fenomene na kompleksniji način nego u osnovnoj školi, a sada im se, objašnjava, uskraćuje ta mogućnost. Ključna će posljedica, kaže, biti vidljiva na osobnoj razini, jer će se strukovnjacima smanjiti mogućnost daljnjeg obrazovanja, a čudi je i što se govori o snižavanju dobne granice za izlazak na izbore, dok se istodobno uskraćuje građanski odgoj koji bi im dao neka osnovna znanja o izborima. »Tako će ih umjesto škole educirati nekakvi Pernari«, ističe.

– Reforma strukovnog školstva je potrebna, i to nitko ne opovrgava, ali mislim da je ta ravnoteža trebala biti bolje napravljena. Sve to nije dovoljno promišljeno, jer ako na 70 sati nastave stavite 39 tema, to je garancija da nećete raditi ništa dublje i bolje nego što su radili u osnovnoj školi. Bit će to protrčavanje kroz gradivo, gdje je politika dobila što je htjela, a to je temelj 20. stoljeća, zaključuje Koren.

Redukcija satnice je i prijetnja otkazima

Nastavnik geografije Šimun Nejašmić strahuje da će redukcija satnice iz geografije na dva sata tjedno nastave samo u završnom razredu srednje škole rezultirati tehnološkim viškom ovog nastavničkog profila. Kako se geografija u strukovnim školama premješta iz prvog i drugog u četvrti razred, pita se znači li to da će nastavnici geografije te dvije godine biti bez posla. Još su u većem egzistencijalnom problemu, ističe, nastavnici kemije, fizike, biologije i politike i gospodarstva, jer su ti predmeti u potpunosti »izbačeni« iz obveznog dijela kurikula.

– Pokušaj uvođenja novog kurikula skup je potpuno nejasnih, kaotičnih i upitno provedivih promjena koje su protivne hrvatskoj obrazovnoj tradiciji, neusklađene s gospodarstvom, a za cilj imaju smanjiti važnost općeg obrazovanja učenika. Osim toga, stvaraju značajan tehnološki višak više od tisuću nastavnika, stvaraju podjele među nastavnicima i degradiraju ionako već značajno degradiran status nastavnika u Hrvatskoj i obrazovanja uopće, poručuje Nejašmić.