Tijekom pandemije koronavirusa onkološka skrb je strahovito varirala. Procjenjuje se da je u Europi oko milijun ljudi s neprepoznatom malignom bolešću, a nema razloga vjerovati da je u Hrvatskoj drukčije.

Dok provedba Nacionalnog strateškog okvira protiv raka stoji, javlja nam se pacijent kojem je liječnik rekao da mu se tumor udvostručio pa o liječenju mora odlučiti tim, a onda ga mjesec dana nitko ne nazove.

Ne može se dogoditi da je pacijent s metastatskom bolešću na redu za pretragu u travnju 2023. godine, ili da otkrijete pacijenta u prvoj fazi bolesti, a onda do druge faze, u kojoj se tumor proširio, ne započne nikakvo liječenje.

To je ono što se događa u Hrvatskoj, a to je nedopustivo, upozorio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) na jučerašnjoj tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo na kojoj se govorilo o provedbi Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. godine.

Cinizam Ministarstva

– U prosincu 2020., kad je dokument donesen, nazdravljali smo šampanjcem, ali od naših očekivanja nije se dogodilo ništa. Vrijeme je da Hrvatska počne provoditi svoje strateške dokumente, pozvao je Belina.

Ivana Kalogjera iz udruge »Nismo same« iznijela je još dva primjera: Riječanka operirana prije šest mjeseci od raka dojke, nakon kemoterapije nije uspjela dobiti zračenje u Rijeci jer su aparati pokvareni, preko veze je primljena na zračenje na Rebro, ali su joj zbog kvara aparata savjetovali da se – vrati u Rijeku.

Terapiju čeka gotovo šest mjeseci.

– Druga gospođa koja nam se javila operirala je tumor dojke, od 13 limfnih čvorova šest je pozitivno, uputili su je na PET/CT, a dobila je termin tek 10. ožujka. Ona ne spava, ne jede, u stresu je, a kad je nazvala Ministarstvo zdravstva, rekli su joj vrlo cinično da ministarstvo nema veze s tim, navela je Kalogjera.

Procjene iz Europske unije govore da zbog pandemije svakog mjeseca gotovo 100.000 oboljelih od raka ne dobije odgovarajuću zdravstvenu skrb.

Svaka druga osoba s potencijalnim simptomima raka nije upućena na hitnu dijagnostiku, a svaki peti oboljeli ne dobije pravodobni kirurški ili kemoterapijski tretman, upozorila je predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac.

Po smrtnosti peti u Europi

Ističe kako bolesnici s rakom više nemaju vremena čekati da pandemija završi, jer smo u 11 godina, otkako je Sabor donio Rezoluciju o borbi protiv zloćudnih bolesti, zbog raka izgubili grad veličine Splita.

Hrvatska je po smrtnosti od raka na petom mjestu u Europi, a problem je i kasno otkrivanje bolesti i loša organizacija liječenja.

Stjepko Pleština, pročelnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb, kaže kako se negativan trend može preokrenuti jedino sveobuhvatnom akcijom, od zdravih građana, preko zdravstvene administracije, do profesionalaca.

– Moramo s riječi prijeći na djelo. Mi onkolozi možemo jedino poboljšati prognozu pojedinca, poboljšati mu kvalitetu života, neke izliječiti, ali ne možemo preokrenuti situaciju u Hrvatskoj gdje uz porast raka bilježimo i porast smrtnosti, upozorava Pleština.

Već uz postojeće resurse možemo imati bolje rezultate ako se riješi problem da nam bolesnici lutaju. »Moramo jasno definirati mrežu onkoloških ustanova, da bolesnik zna kamo će ići i što će tamo dobiti u kojem roku. Znamo gdje su nam najveće slabosti, moramo ih ispraviti u 2022.«, pozvao je Pleština.

Stari uređaji u KBC Rijeka

Eduard Vrdoljak, pročelnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, ustvrdio je da ne treba čekati ni dana, jer se radi o ljudskim životima.

– Svaki dan od raka umre 41 Hrvat. Grozimo se nad velikim brojkama umrlih od COVID-a, a kako smo naučili umirati od raka, izjavio je Vrdoljak koji računa da bi se primjenom suvremenih metoda liječenja koje su nam na raspolaganju, boljom organizacijom i koordinacijom moglo spasiti 113.000 godina ljudskih života.

U 10. godini primjene Nacionalnog okvira, trebalo bi od raka godišnje umirati 5.000 ljudi manje nego danas.

COVID-19 ne smije biti opravdanje za nepravodobnu dijagnostiku i liječenje, poručila je Ingrid Belac-Lovasić, predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka.

Riječka je bolnica dobila status prvog centra za karcinom dojke u Hrvatskoj, a slaba točka su stari uređaji za radioterapiju.

Linearni akcelerator iz 2007. godine često se kvari, pa u zadnje vrijeme imamo liste čekanja, što prije nismo imali, rekla je Belac-Lovasić.

– Put pacijenta ne smije biti kao labirint, ne smije ga se opterećivati da termin za MR kontrolu traži sam, već sustav mora biti organiziran tako da dobije termin kad je kontrola potrebna. Imamo poprilično dobar izbor liječenja, dijagnostike, ali rezultati nam nisu dobri.

Iskoristimo sve kapacitete, ne može svaka klinika biti otok za sebe, poručila je Sandra Karabatić iz Udruge Jedra.

Iz Ministarstva zdravstva poručili su kako je prijedlog akcijskog plana 2022-2024. u završnoj fazi, a prioriteti će u iduće tri godine biti formiranje nacionalne onkološke mreže i baze kako bi se pacijentima olakšao put kroz liječenje, a zatim i obnavljanje opreme i preventivni pregledi.

Hrvatska sada ima 15 linearnih akceleratora, a sad se naručuju još 23 nova koji će zamijeniti stare uređaje. No svi uređaji koji se nabavljaju preko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bit će na raspolaganju tek – 2025. godine.