ZAGREB – U posljednja dva desetljeća država je svake godine stotinama milijuna kuna pomagala gradove i općine u brdsko-planinskim područjima te na potpomognutim područjima, a u brojnim je slučajevima riječ o istim lokalnim jedinicama, no rezultati nisu zadovoljavajući. Nije zaustavljen trend iseljavanja koji je snažniji od nacionalnog prosjeka, u tim se jedinicama brže nego na državnoj razini povećava udio starijeg stanovništva, a smanjenje nezaposlenosti više je posljedica iseljavanja i starenja stanovništva nego otvaranja novih radnih mjesta.

Iako je pomoć koju su dobivale te jedinice značila nominalni rast dohotka stanovništva i proračunskih prihoda, slabo je to utjecalo na smanjenje razlika između tih krajeva i ostataka Hrvatske, vrijednosno zaostajanje i po pitanju dohotka i izvornih prihoda je unatoč pomoći zaustavljeno. Sve to bez puno uljepšavanja i neobično iskreno priznaje Vlada u dva razvojna programa, za brdsko-planinska područja i potpomognuta područja što ih je ovih dana pustila u javno savjetovanje.

Povećane razlike

– Ne može se govoriti o značajnijim pomacima u području životnog standarda stanovništva i financijskih kapaciteta lokalnih jedinica, ta jedna rečenica Iz Programa gospodarskog razvoja brdsko-planinskih područja možda najbolje govori kakvi su učinci poreznih olakšica, različitih investicijskih pomoći, novca što su ga direktno iz proračunskog fonda izravnanja dobivale jedinice koje je država poticala. Dosadašnji sustav potpora razvoju brdsko-planinskih područja, nastavlja Vlada, nije postigao zadovoljavajuće efekte, jer je u dugoročnom razdoblju došlo do značajnog pogoršanja demografskih kretanja, a ne demografske revitalizacije te su u tom smislu povećane regionalne nejednakosti.

– Ukupnost demografskih i ekonomskih kretanja utjecala je na kupovnu moć i životni standard stanovništva brdsko-planinskih područja te je i u tom pogledu došlo do povećanja razvojnih divergencija između brdsko-planinskih područja i Republike Hrvatske, konstatira Vlada u svom dokumentu.

No, nije Hrvatska jedina koja različitim oblicima pomoći nije uspjela zaustaviti napuštanje brdsko-planinskih ili nerazvijenijih područja, s istim se problemima muče i razvijenije zemlje, poput Austrije, bez zavaravanja da će preokrenuti procese, odnosno s jasnim ciljem da uz milijarde uloženih eura uspore i ekonomsko i demografsko zaostajanje određenih krajeva. Možda bi zato, kad su u pitanju brdsko-planinska i potpomognuta područja, bilo zanimljivo vidjeti analizu koja bi pokušala odgovoriti na pitanje kakvo bi stanje u tim krajevima bilo da je izostala pomoć države, iako je i ovaj realan prikaz sadašnjeg stanja u dokumentu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije možda dobra podloga da buduća očekivanja.

Sektorski planovi

No, Vlada u oba Programa u javnoj raspravi, i za potpomognuta područja, i za brdsko-planinska, područja ne odustaje od toga u predstojećem razdoblju, odnosno do 2024. godine poboljša pokazatelje, poput povećanja broja stanovništva, njihove zaposlenosti, ali i osobnog dohotka, a samim time i životnog standarda.

U programima se ne navodi koliko bi povećanje bilo zadovljavajuće, kao ni to koliko će u sljedećem razdoblju država novca uložiti da bi život u tim jedinicama bio privlačan, pa da ostanu i oni koji tamo već žive, ali i da se dosele novi stanovnici. Ne preciziraju se detaljnije ni poticaji ni mjere, nego se najavljuje da će se na osnovu programa napraviti sektorski planovi, pa će tada vjerojatno biti poznat i model sufinanciranja rješavanja stambenog pitanja za one koji ostaju ili se doseljavaju u te krajeve.

U oba se dokumenta Vlada poziva i na to da je prema ranije donesenim strategijama u sadašnjem mandatu plan u smanjivanje regionalnih razlika uložiti 30 milijardi kuna, od čega će dio sigurno završiti i u potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. Puno se očekuje i od europskih fondova, iz kojih novac u nerazvijene dijelove Hrvatske, kako se ističe, značajnije počinje dolaziti tek od 2018. godine.