Inflacija je previsoka i morat će se korigirati rastom kamata. Stoga su sada sve oči uprte u američki Fed i Europsku središnju banku, što će učiniti i koliko će kamate rasti.

Kad je novac skuplji, smanjuje se potražnja, a kad se smanji potražnja, onda se smanjuju i cijene.

Stoga ipak očekujemo stabilizaciju cijena nekretnina i na hrvatskom tržištu već na jesen ili zimu, rekao je Dubravko Ranilović iz agencije Kastel, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u, na konferenciji “Real Estate Trendovi” koja se održala u sklopu prvog specijaliziranog sajma nekretnina Adriatic Expo koji je danas počeo u Opatiji.

Organizator sajma je tvrtka Info Lab Mediji, a na sajmu su se okupile vodeće hrvatske agencije, developeri i investitori, te je predstavljeno više od 1.000 nekretnina, kao i aktualni stambeni i turistički projekti.

Prvi panel u okviru konferencije bavio se upravo ulaskom Hrvatske u eurozonu i uvođenjem eura.

Nekakav sažetak bio bi da su cijene već visoke, puno je onih koji kupuju gotovinom, no rast kamata i globalni trendovi ipak će utjecati i na domaće tržište nekretnina, koje je k tome i jako polarizirano: nekretnine uz more jedna su priča, a ostatak Hrvatske posve druga.

Ranilović je kazao da trenutno nitko ne može sa sigurnošću reći što će biti.

Veli da je tržište jako polarizirano: uz more je svaki treći kupac stranac, dok u ostatku Hrvatske nije tako.

Smatra da je ovaj uzlazni ciklus ipak negdje pri kraju, te upozorava na to da se ciklusi kretanja cijena mijenjaju, a na agencijama je uvijek i odgovornost da ne pumpaju previše i ne dolijevaju ulje na vatru, jer što se više poleti, dublje se i pada, upozorio je.

Srečko Pirtovšek, urednik revije Kapital iz Maribora, misli da se nakon ulaska Hrvatske u eurozonu, što se tiče cijena nekretnina, stvari neće puno promijeniti jer su cijene nekretnina već visoke, a ionako se već sve računa u eurima.

Kvadrat 5.000 eura

– Ali, promijenit će vam se sve ostale cijene. Recimo u Sloveniji, kad smo uveli euro, poskupjela je kava, roba u trgovinama, sve po malo, ali se na kraju sakupilo.

Nekih 20 do 30 posto u jednoj godini je sve išlo gore, opisao je Pirtovšek.

Kod njih su tada naglo porasle i cijene nekretnina, no potom ubrzo i pale jer je uslijedila kriza 2009.

No, prije je, opisao je Pirtovšek, kvadratni metar stana u Ljubljani bio 2.000 eura, a danas ako dobijete kvadrat za 5.000 eura – sretni ste, naveo je.

Spomenuo je primjer tamošnje novogradnje sa 60 stanova, gdje su, veli, u banci bili razočarani jer je samo troje kupaca došlo tražiti kredit: svi ostali imali su gotov novac.

“Mislim da njih baš i ne interesira kakve su kamate”, kazao je Pirtovšek.

Veli da sad svi čekaju da će balon puknuti, ali da misli da u centru, na dobrim lokacijama, neće.

Nastradat će, kaže, oni koji grade npr. po 150 stanova na lošim lokacijama gdje neće moći prodati po traženim cijenama, a to će se, veli, dogoditi i u Hrvatskoj.

Više kupaca nego nekretnina

Predrag Di Lenardo Zamlić iz agencije Opatija Nekretnine kaže da trenutno ima više kupaca nego nekretnina, a kupcima nije prvenstveno bitna cijena, već se traži kvaliteta.

– Većina stranih kupaca smatra da naše cijene nisu visoke. Kad uspoređuju s cijenama kod njih, naše cijene su razumne.

Opatija i okolica su broj jedan u Hrvatskoj, ne samo po broju transakcija, nego i po ljepoti i kvaliteti izgradnje.

No, mislim da uvođenjem eura neće biti nekih bitnijih promjena. Naše tržište već ionako funkcionira u eurima, sve cijene su uvijek bile ili u markama, ili u eurima.

Cijene divljaju, to je istina, ali treba ipak gledati i prodajne cijene, odnosno jesu li početne realne.

Uvođenje eura tržištu će donijeti određenu stabilnost: investitori nemaju problem s tim je li kuna ili euro, već žele stabilnost.

Rast cijena je moguć, ali i ponuda raste, opisao je Zamlić.

Kristalna kugla

Za komentar smo pitali i Branka Papeša iz Dogma nekretnina, najveće agencije za promet nekretnina u Hrvatskoj. Papeš veli da nitko ne zna što će se događati jer nitko nema staklenu kuglu.

– Možemo samo nagađati, a ono što vidimo je da cijene rastu. Očekujemo da će u iduće dvije godine cijene i dalje rasti, i to iz više razloga.

Prvo, nesigurna su vremena, ljudi žele ulagati u sigurnost, a ulaganja u nekretnine se percipiraju kao sigurna.

Drugo, u bankama su negativne kamate, a kroz promet nekretninama ipak se može zaraditi kroz najam, dugoročni, kratkoročni, od 3 do 7 ili 8 posto.

Uz to, imamo i inflaciju. Ljudi znaju, ako novac drže da gubi vrijednost, a opet nekretnina uvijek može donositi i neki profit.

Trend rasta cijena će se zadržati, ali pitanje je koliki. Mislim da nikome nije u interesu da bude tako snažan kao do sada.

Ono što je sigurno je da su sve zemlje koje su ušle u eurozonu, njihove pogranične regije, kao što su kod nas Istra i Primorsko-goranska županija, bilježile rast cijena od 5 pa čak do 10 posto, a to će se desiti i kod nas.

Cijene će rasti svemu, pa i nekretninama. U iduće dvije godine očekujemo daljnji rast cijena nekretnina, rezonira Papeš.

Konferenciju su otvorili Adriano Požarić, organizator te prof. dr. Heri Bezić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, predsjednik Županijske komore HGK-a Rijeka.