ZAGREB – Vlada planira do kraja 2023. godine na otocima povećati kapacitete domova za smještaj starijih i nemoćnih osoba za više od 600 mjesta, pa bi tako smještaj u tim ustanovama na otocima trebalo imati više od 1.400 ljudi. To se može zaključiti iz Akcijskog plana za razdoblje od 2021. do 2023. godine koji je donesen za provedbu Nacionalnog plana razvoja otoka 2021. – 2027.

Oba su dokumenta ovih dana puštena u javno savjetovanje, a Vlada u Akcijskom planu ističe da je cilj do prosinca 2023. godine povećati pokrivenost starijeg stanovništva formalnim uslugama smještaja za starije i nemoćne sa sadašnjih 2,14 na 3,68 posto.

Vlada se u svom dokumentu poziva na podatke Ministarstva unutarnjih poslova prema kojima je na otocima 2019. godine prebivalište imalo 39.514 starijih osoba, što udio starijeg stanovništva na otocima čini puno većim od prosjeka Hrvatske, a znači da bi za ostvarenje cilja na otocima već za dvije godine trebalo biti ukupno više od 1.400 mjesta u domovima za starije i nemoćne. No, zasad u planu nedostaje najvažniji detalj – koliko bi to koštalo i kako će država osigurati novac. Uz to se ne navodi ni na kojim bi se otocima gradili ti domski kapaciteti.

Za najmlađe

Pretpostavka je da će izvori financiranja i sredstva za ovu mjeru biti poznati od 2022. godine, što će se evidentirati kroz izmjene i dopune Akcijskog plana, najavljuje Vlada iako je prva godina u kojoj bi plan trebalo provoditi već na izmaku. Osim državnog proračuna, očekuje se da će dio sredstava stići i iz fondova Europske unije.

Isto je i s Vladinim planom za najmlađe, koji je također ambiciozan, pa se navodi da će do prosinca 2023. godine mjesto u vrtićima imati čak 80 posto otočnih predškolaca, dok trenutačno u vrtićima ima mjesta za njih nešto manje od 60 posto. Iako se ni u strategiji ni u planu njezina provođenja ne navodi koliko je to novih mjesta u vrtićima, ni koliko u prosjeku svake godine otoci imaju predškolske djece, spominje se da se u prve razrede upisuje 1.100 djece godišnje. Ako bi se, primjerice, računalo da mjesta u vrtiću trebaju sva djeca iz pet generacija, to bi bilo pet i pol tisuća mjesta, pa bi pokrivenost od 80 posto značila gotovo četiri i pol tisuće mjesta, što znači povećanje od najmanje 1.100 mjesta. Na kojim će se otocima povećati vrtićki kapaciteti Vlada također ne otkriva, a opet se navodi da će se novac planirati u sljedećoj godini, pa će se prema tome mijenjati i Akcijski plan.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, na otocima je registrirano ukupno 117 objekata za predškolski odgoj i obrazovanje, od čega 36 matičnih i 81 područni.
Unatoč povećanju dostupnosti usluga ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, i dalje svi manji otoci (s manje od 1.000 stanovnika, osim Lastova) nemaju organizirani predškolski odgoj i obrazovanje na svom području, a od većih otoka (s više od 1.000 stanovnika) jedino otok Mljet nema, podaci su koje Vlada iznosi u Strategiji i koji najbolje govore o položaju najmlađih stanovnika na otocima.

Poboljšanje vodoopskrbe

Vlada je, kad je u pitanju novac, puno konkretnija u slučaju poboljšanja vodoopskrbe i odvodnje na otocima, pa se tako za poticanje održivog razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje na otocima planira do kraja 2023. godine investirati 641 milijun kuna.

– S obzirom na to da na većini naseljenih otoka djelomično ili u potpunosti nije osiguran pristup vodi za ljudsku potrošnju te je manje od polovice otočnog stanovništva priključeno na sustav javne odvodnje, nužna su ulaganja u osiguranje vode za ljudsku potrošnju, revitalizaciju vodoopskrbne mreže i unapređenje sustava javne odvodnje, navod se u Akcijskom planu. Vlada kaže da je 89,59 posto stanovništva otoka priključeno na vodoopskrbni sustav, a da je cilj za dvije godine taj postotak podići na 95 posto. Što se tiče odvodnje, javni sustav pokriva 39,46 posto stanovništva, a za dvije godine to bi trebalo biti 48 posto.

Konkretan novac spominje se i kad je u pitanju prometna povezanost otoka, pa se tako najavljuje ulaganje od 30 milijuna kuna za poboljšanje zračnog prometa jer on ima poseban značaj za udaljenije i izoliranije otoke kod hitnih intervencija. Najavljuje se poticanje uvođenja redovnih linija i izvan turističke sezone, a kao preduvjet razvoju zračnog prijevoza i dodatnog jačanja povezanosti otoka s kopnom i otoka međusobno, poticat će se izgradnja ili nadogradnja te opremanje zračnih luka, helidroma i drugih manjih pristaništa s betonskim pistama, a posebno će se poticati povezivanje otoka putem hidroaviona.

Za izgradnju novih cesta, a otoci bi trebali dobiti gotovo sto kilometara novih cesta u sljedeće dvije godine, te za rekonstruiranje postojećih cesta predviđeno je ulaganje od 70 milijuna kuna.