Izrada Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) koji bi Vlada danas trebala predstaviti javnosti uključuje i podosta projekata koji se već najmanje cijelo desetljeće provlače kroz brojne strategije, ali za njihovo provođenje nije bilo novca, no prečesto ni volje ni želje da se doista provedu.

Još od Vlade Ive Sanadera građanima se obećavalo kako će sve podatke i dokumente koje moraju dostaviti javnoj upravi na jednom mjestu prikupljati državna uprava, a ne sami građani. Stvoren je za to i glavni alat, svaki građanin je dobio OIB, ali još i sada i građani i tvrtke od ureda do ureda prikupljaju različite »papire«.

Obećavalo se u svakom programu reformi što ih Hrvatska donosi svake godine od ulaska u Uniju da će se urediti politika plaća i nagrađivanja, pa i zapošljavanja u državnoj upravi, da će se na jednom mjestu u digitalnom obliku objediniti i na nacionalnoj i lokalnoj razini sve pomoći iz sustava socijalne skrbi, ali ništa se od toga nije dogodilo.

Sada bi se dio novca od 6,3 milijarde eura, koliko Hrvatskoj stoji na raspolaganju, trebao potrošiti i na ono što je država godinama obećavala učiniti, ali nije činila, pa je možda jedino jamstvo da će se to ovaj put dogoditi činjenica da o ispunjavanju plana ovisi i koliko će od bespovratnih 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijardi kuna, doista iskoristiti.

Ako se Vlada bude držala svojih planova, građani bi, osim kroz rast gospodarstva pa i bolji životni standard, trebali imati i koristi u svakodnevnom životu.

Socijalna zaštita

Tako se u dijelu koji se tiče javne uprave najavljuje da će se povezati temeljni registri i baze podataka u jedan sustav.

Obećava se i da će od 2023. godine u potpunosti funkcionirati načelo »samo jednom«, odnosno da će se od građana i tvrtki određeni podatak tražiti samo jednom i da će se nakon toga kroz središnji sustav svim tijelima javne uprave učiniti dostupnim.

Nakon gotovo cijelog desetljeća u Hrvatskoj će se moguće povećati osnovica na temelju koje se određuje zajamčena minimalna naknada u socijalnoj skrbi. Sada je ona 800 kuna i toliko dobiva samac koji ima pravo na socijalnu pomoć, a taj je iznos određen još u vrijeme Vlade Zorana Milanovića.

No, u kojem će se to trenutku provođenja NPOO-a, odnosno do 2026. godine dogoditi, još uvijek nije jasno. U sustavu socijalne zaštite Vlada planira i veću brigu za starije osobe, pa se tako najavljuje da će se osigurati dodatni smještajni kapaciteti za 700 starijih osoba kojima je nužna dugotrajna skrb.

Trenutno Hrvatska ima mogućnost u domovima za starije i nemoćne zbrinuti 3,68 posto svoje starije populacije, dok je u EU-u taj prosjek pet posto.

Uz to Nacionalnim planom za oporavak i otpornost najavljuje se i snažnije razvijanje usluga u zajednici kako bi se smanjio broj korisnika u institucionalnom obliku brige, odnosno kako bi tamo bili smješteni oni kojima je takva briga nužna.

Veće mirovine

Nada se Vlada da će s godinama povećati i mirovine pa tako najavljuje da će se veća socijalna sigurnost postići redefiniranjem modela obiteljske mirovine u onim slučajevima gdje dolazi do značajnog gubitka prihoda nakon smrti bračnog druga.

Novi model obiteljske mirovine trebao bi povećati prosječan iznos obiteljskih mirovina. Kako se to planira učiniti te je li taj plan na tragu zahtjeva umirovljeničkih udruga da se nakon smrti partnera dobiva i dio njegove mirovine, izmjenama zakona vjerojatno će se rasvijetliti u sljedećim godinama, kada će se ti zakoni donositi.

Plan je povećati i iznose mirovina koji se dobivaju iz drugog stupa, i to tako da obvezni mirovinski fondovi počnu više ulagati u infrastrukturne projekte i u poduzeća u vlasništvu Hrvatske. U Vladi su uvjereni da bi to podiglo prinose mirovinskih fondova, a time i mirovine iz drugog stupa.