ZAGREB – Novi ministar financija Marko Primorac najavio je da će se u pripremi Vladinih jesenskih mjera za ublažavanje posljedica inflacije zalagati za to da mjere budu ciljane prema građanima lošijeg imovinskog stanja, a ministar gospodarstva Davor Filipović nedavno je potvrdio da su i vaučeri kojima bi država pokrivala dio troška za kupnju goriva jedna od opcija o kojoj se razmišlja. Ovo drugo će naravno ovisiti o tome kako će se kretati cijene nafte i naftnih derivata, ali te su dvije općenite najave jedino što se zasad zna o Vladinom planu za jesenske mjere. Puno istine ima u tome da je teško predvidjeti kakve će točno mjere biti odgovarajuće za mjesec i pol ili dva mjeseca, ali u Vladi vjerojatno čekaju i kakav će paket preporuka energetsku jesen i zimu predstaviti ovaj tjedan Europska komisija.

Damir Novotny
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

No, to države ne sprečava da u međuvremenu i same najavljuju i pripremaju nacionalne mjere, posebice one iz energetskog sektora, pa ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da bi i hrvatska Vlada u vaučer koji odobrava za plaćanje struje i plina trebala uključiti i gorivo. Rješenje je to koje su već predstavile neke zemlje i Novotny kaže da bi građani trebali dobiti vaučer u određenom iznosu, a da bi onda sami trebali odlučiti na koje će ga energente potrošiti te hoće li dati prvenstvo struji i plinu, odnosno funkcioniranju svog domaćinstva ili će taj novac potrošiti na gorivo, ako im je korištenje automobila nužnije.

Analize potpora

– Najlošija je opcija ograničavanje cijena jer Vlada time znatno više pomaže onima kojima pomoć i nije potrebna, primjerice vlasnicima luksuznih automobila i jahti. Puno je bolji pristup u Njemačkoj, država je odredila socijalni cenzus i svi koji imaju manje od četiri tisuće eura bruto novčanog dohotka dobivaju energetski vaučer. Uz to su Nijemci građanima omogućili povoljne karte za javni prijevoz i već se smanjuje potrošnja goriva, kaže Novotny. O tome je u četvrtak na Odboru za financije i proračun govorio i Primorac, pa se pozvao na MMF-ov projekt analize potpora u energetici u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike na kojem je radio, a koji je pokazao da tri četvrtine potpora zapravo odlazi na 20 posto najbogatijeg stanovništva. No, zemlje koje su fiskalnim potporama držale niske cijene goriva su uglavnom i energetski bogate države.

Iako ima znatno bolje podatke o socijalnom statusu svojih građana od Hrvatske, Njemačka je, napominje Novotny, pozvala porezne obveznike da ponovo poreznoj upravi daju podatke o svojoj imovini i primanjima.

– U zemljama u kojima je stanje uređeno puno je lakše odrediti i socijalni cenzus na osnovi kojeg se vaučeri dijele i zato su one sada spremnije donijeti mjere koje će ciljano pomagati najugroženijima. U Hrvatskoj je to puno teži posao jer po tom pitanju nismo ništa učinili 30 godina i to će ponovo i kad popusti inflacijski pritisak ostati naš problem, kao i svi strukturni problemi koje nismo riješili, upozorava Novotny.

Na pitanje ima li Vlada prostora za intervenciju koja bi omogućila manji inflatorni pritisak kad je hrana u pitanju, Novotny odgovara da je država tu već dosta intervenirala i cijene i dalje rastu, i pri tome se svi pozivaju da im rastu troškovi, a riječ je zapravo o tome da je puno novca na tržištu, da je robe manje i da to dovodi do situacije da su ljudi za iste robe spremni platiti više. Nakon intervencije Europske središnje banke i povećanja kamata, novac će postati skuplji, pa će do njega puno teže nego države dolaziti poduzeća i građani. U takvoj će situaciji i smanjivati potrošnju, a problemi s opskrbom vjerojatno će povećati potražnju za europskim, a time i domaćim robama, koje će biti nešto skuplje pa će građani tada odlučiti jesu li za te robe spremni više i platiti. Novotny procjenjuje da nestašica neće biti, ali će proizvodi biti skuplji, a kad popusti inflatorni pritisak, cijene se sigurno neće smanjivati. Na pitanje bi li Vlada trebala intervenirati dodatno kako bi smanjila cijene hrane, Novotny odgovara da je u prvom paketu znatno smanjen PDV na velik broj proizvoda, ali da to nije, jer fiskalne mjere to i ne mogu, zaustavilo inflaciju, odnosno poskupljenja.

Mogućnost nacionalizacije

Prije jesenskih mjera i odluka kako će građanima pomoći da lakše podnesu inflaciju, Vlada bi, savjetuje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, trebala pripremiti podlogu da uopće bude sposobna ponuditi tu pomoć, što pojedine vlade u europskim državama već čine.

Željko Lovrinčević
Photo: Zarko Basic/PIXSELL

– Vlade se pripremaju na energetski udar i za to da energetske kompanije u njihovim zemljama mogu brzo djelovati i da same Vlade mogu brzo djelovati. Mijenja se zakonodavni okvir pa se predviđaju situacije u kojima država može dokapitalizirati energetske kompanije, ili one u kojima može preuzeti upravljanje, ali ne i vlasništvo u tim kompanijama. Ide se toliko daleko da se otvara i mogućnost nacionalizacije. Ne znači da će svaku od tih odredbi iskoristiti, ali moraju je imati na raspolaganju, moraju moći odlučiti da će rafinerije prerađivati naftu kako bi život i gospodarstvo funkcionirali, sve da kompanije i ne žele pokrenuti rafinerije, ističe Lovrinčević.

Procjenjuje da odluka Komisije da skladišta plina moraju biti popunjena do 90 posto kapaciteta neće biti dovoljna, kao i paket koji priprema Europska komisija, a koji bi članice trebao uputiti na solidarnost i štednju, pa tako pojedine članice unije sklapaju bilateralne sporazume, poput Njemačke i Austrije.