RIJEKA – Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura, ekonomske i pravne, navodi se u upravo objavljenim izvješćima Europske komisije i Europske središnje banke, a u okviru izvješća o napretku EU-zemalja, koje su još uvijek izvan eurozone, prema euru.

Ovo je izvješće s posebnim naglaskom na Hrvatsku, koja euro želi uvesti početkom 2023. Procjena ECB-a je da je Hrvatska unutar referentnih vrijednosti konvergencije po svim kriterijima, od kamatnih stopa, tečaja, fiskalnih kriterija (omjera deficita i javnog duga u BDP-u), te pravnih kriterija, a ispunjavamo i uvjet stabilnosti cijena, oko kojeg je bilo najviše upitnika.

Ocijenjeno je da Hrvatska ispunjava i taj uvjet jer je prosječna inflacija od 4,7 posto ispod referentne vrijednosti od 4,9 posto, koja odražava inflaciju u tri zemlje EU-a s najboljom izvedbom, odnosno najnižom inflacijom, s tim da su, kao izuzeci s (uistinu) najnižim stopama inflacije, isključene Malta i Portugal.

To je onda omogućilo Hrvatskoj da se pozicionira bolje, odnosno ispod tražene veličine i uspije ispuniti i taj kriterij.

Otvoren put

Ovom ocjenom Hrvatskoj je praktički otvoren put prema uvođenju eura, no zadnju riječ imat će reći će Ecofin, tijelo koje čine ministri financija svih zemalja članica EU-a u srpnju, a nakon konzultacija s Europskim parlamentom i rasprave na lipanjskom samitu čelnika EU-a.

Idući mjesec će dakle biti donesena i konačna politička odluka, koja je praktički sada gotovo već posve izvjesna.

Od iduće godine imat ćemo dakle najvjerojatnije novu valutu – euro umjesto kune, a što će ona donijeti građanima i privredi, ostaje tek za vidjeti.

Prednosti eura su brojne: nestaje valutni rizik, koji je hrvatskoj ekonomiji kao “kamen za vratom”, te brojni nepotrebni transakcijski troškovi, bit će lakše poslovanje itd., no gubi se monetarna neovisnost i strahuje da će euro dodatno pridonijeti rastu cijena, kroz njihovo zaokruživanje i neutemeljeno podizanje.

Od 5. rujna kreće dvojno iskazivanje cijena, ali i plaće će nam uskoro biti iskazane u eurima.

U priopćenju ECB-a konkretno stoji da je u travnju 2022. prosječna 12-mjesečna stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila je 4,7 posto, tj. ispod je referentne vrijednost od 4,9 posto.

No, upozoreni smo da se “očekuje da će se ova stopa postupno povećavati tijekom sljedećih mjeseci, zbog viših cijena roba, sve većeg pritiska na cijene i daljnjeg pogoršanja na strani ponude uslijed rusko-ukrajinskog rata”.

Navodi se da, gledano naprijed, “postoji zabrinutost oko toga je li konvergencija inflacije dugoročno održiva u Hrvatskoj”.

Ecofin zaključno

– Kako bi se spriječilo gomilanje cjenovnih pritisaka i makroekonomskih neravnoteža, proces konvergencije mora biti podržan odgovarajućim politikama, poručuje ECB.

Što se tiče omjera deficita i duga opće države, proračunski deficit je u 2021. bio nešto ispod referentne vrijednosti od 3 posto BDP-a, dok je omjer duga bio iznad referentne vrijednosti od 60 posto BDP-a, ali je pao u odnosu na godinu ranije.

Omjer deficita je 2,9 posto BDP-a u 2021. čime se ispunjava ovaj kriterij.

Omjer javnog duga u BDP-u je 2021. bio 79,8 posto, što je pad u odnosu na 87,3 posto BDP-a u 2020. Taj snažan pad omjera duga osigurao je ispunjenje kriterija, zaključuje ECB.

Potrebno je, ponovili su, očuvati zdrave javne financije i omjer duga postaviti na dugotrajan silazni put, a bitno je da Hrvatska provede predviđene fiskalne reforme u okviru plana oporavka i otpornosti.

Što se tiče kriterija tečaja, hrvatska kuna uključena je u ERM 2 sustav od 10. srpnja 2020. po središnjem tečaju od 7,53450 kuna za euro, sa standardnim rasponom fluktuacije od ± 15 posto.

Tijekom dvogodišnjeg referentnog razdoblja od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. tečaj je pokazivao nizak stupanj volatilnosti i kunom se trgovalo blizu središnjeg pariteta.

Održiva konvergencija

Što se tiče kriterija dugoročnih kamatnih stopa, u referentnom razdoblju od svibnja 2021. do travnja 2022. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj u prosjeku su iznosile 0,8 posto, što je bilo ispod referentne vrijednosti od 2,6 posto, stoji u priopćenju.

Dugoročne kamatne stope pale su od 2012. s nešto ispod 7 posto na ispod 1 posto.

Vezano za održivu konvergencije, u priopćenju ECB-a stoji da bi Hrvatska imala koristi od ekonomskih politika usmjerenih na stabilnost i opsežnih strukturnih reformi.

Podsjeća se da je Europska komisija nedavno zaključila da su se makroekonomske neravnoteže u zemlji u 2021. nastavile smanjivati, vraćajući se na svoje povoljne trendove prije pandemije.

Strukturne reforme pomogle bi Hrvatskoj poboljšati svoje institucionalno i poslovno okruženje, potaknuti konkurenciju i učiniti javnu upravu i pravosudni sustav učinkovitijim.

Hrvatska, navodi se, u potpunosti ispunjava i pravne kriterije: hrvatski pravni okvir usklađen je s Ugovorima i Statutom Europskog sustava središnjih banaka i ECB-a.