ZAGREB – Drastičan skok cijena građevnog materijala i prekidi u opskrbi prouzročeni pandemijom dovest će do snažnog poskupljenja građevinskih radova, što znači i novih stanova, kuća, infrastrukture koja će se graditi novcem iz Europske unije, a porast će i cijena obnove potresom pogođenih područja. To su potvrdili građevinari i dužnosnici njihovih udruga, koji su u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) razmatrali kako će se poskupljenje materijala uključiti u ugovore o gradnji, koje već desetljećima sklapaju s naručiteljima po fiksnim cijenama.

– Gotovo da nema materijala koji nije poskupio, ističe Tomislav Radoš, potpredsjednik Komore. U posljednjih godinu dana cijene opeke, žbuke i crijepa povećane su od 7 do 24 posto, bitumena za 70 posto, a željeza, drveta, polimera i aluminija za više od 100 posto, prema riječima Radoša.

Cijene su krenule uvis još u proljeće prošle godine, ali nitko nije ništa poduzimao jer se mislilo da je riječ o privremenoj pojavi koja će se smiriti. No, pokazalo se da nije tako.
– U međuvremenu je pala samo cijena željeza, koje je poskupjelo 166 posto, ali ne i ostalih materijala. Očekuje se nastavak rasta cijena, a prema nekim prognozama stručnjaka one se neće vratiti na staro sve do 2024. ili 2025. godine, upozorava Radoš.

Nezamisliv skok

Do nezamislivog skoka cijena sirovina u svijetu došlo je zbog povećane potražnje, koja je rezultat oporavka gospodarstva i snažnog porasta javnih ulaganja u gradnju infrastrukture u Europi, Sjedinjenim Državama i ostatku svijeta. Usporedno s time dogodili su se zastoji u proizvodnji i prometu diljem svijeta, uz poskupljenje energenata i radne snage. To znači da građevinari koji su ugovore o gradnji sklopili po starim cijenama, neće moći svoj posao privesti kraju, pa će doći do zastoja radova i propadanja tvrtki.

– Marže građevinara više ne pokrivaju troškove gradnje. Oni posluju s gubicima, upozorila je Mirjana Čagalj, potpredsjednica Komore, napominjući da zbog nezapamćenih poskupljenja treba razraditi mogućnosti izmjena ugovora o gradnji, u skladu sa zaključkom Vlade o »postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevnog materijala i proizvoda«.

Na pritisak Komore i Hrvatske udruge poslodavaca, Vlada je potkraj rujna donijela zaključak da se ugovorne obveze između javnih naručitelja i građevinara mogu revidirati. Te su ugovorne obveze regulirane Zakonom o javnoj nabavi i Zakonom o obveznim odnosima.

– Tako bi se cijene mogle mijenjati, a poslovi bi se proveli do kraja, kako ne bi došlo do zatvaranja tvrtki, naglasio je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ta nova pravila, dodao je Horvat, trebala bi se primijeniti na naručitelje iz javnog i privatnog sektora. Proteklih su dana predstavnici HGK-a i HUP-a uz suglasnost tog ministarstva napravili prijedlog novih pravila koja bi se nakon dodatnih konzultacija trebala usvojiti za dva tjedna, a prema Horvatovim riječima, išlo bi se i na izmjene zakona.

Velik posao

Horvat kaže da je Vlada omogućila izmjene cijena u ugovorima jer građevinski sektor ima ključnu ulogu u obnovi područja pogođenim potresom, kao i u izvođenju investicija koje će u Hrvatskoj do 2027. godine iznositi čak 186 milijardi kuna, poglavito iz europskih fondova.
Primjerice, građevinari će imati velikog posla na obnovi zgrada zagrebačkog sveučilišta, koje je već sklopilo projektne ugovore vrijedne 2,1 milijardu kuna za sanaciju posljedica potresa. To je investicija vrijedna isto kao i gradnja Pelješkog mosta, rekao je dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić.

Počela je izrada projektne dokumentacije, a prvi natječaji za izvođenje radova očekuju se početkom iduće godine.

Međutim, prema riječima Lakušića, radovi na obnovi mogli bi zastati ako se ne regulira i pitanje povećanja cijena. Pravni savjetnik građevinara, odvjetnik Mićo Ljubenko, rekao je da su građevinske tvrtke u Hrvatskoj već sada počele usporavati radove, nakon što su ih poskupljenja materijala dovela na rub gubitaka.

Koliko bi mogle skočiti cijene gradnje, o tome građevinari nisu govorili, jer sve ovisi o razvoju događaja. Međutim, cijene stanova zabrinjavajuće rastu. Prema Eurostatu, u drugom kvartalu ove godine stanovi u Hrvatskoj poskupjeli su gotovo 7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal, a u nekim članicama EU-a čak 15 posto.

Prema informacijama iz proteklih nekoliko tjedana, cijene starih stanova uglavnom stagniraju, ali su cijene novih u Zagrebu porasle oko 40 posto i kreću se oko 3.000 eura po kvadratu. Kupci se žale da neki građevinari na atraktivnim lokacijama u sjevernom dijelu Zagreba za nove stanove traže nevjerojatnih osam do deset tisuća eura po kvadratu.