Međunarodni tim znanstvenika pod vodstvom prof. dr. Igora Štagljara sa Sveučilišta Toronto i Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS) te prof. Shawna Owena sa Sveučilišta Utah iz Salt Lake Cityja, razvio je novi serološki test Neu-SATiN, koji bi trebao uvelike pridonijeti borbi protiv pandemije koronavirusa. Prednosti su novog testa, otkrio je prof. Štagljar, njegova točnost, brzina i cijena, koja je 10 puta manja u odnosu na bilo koji sličan test. Iako je pandemija na zalasku, virus SARS-CoV-2 još uvijek je vrlo aktivan, a novi testovi mogli bi značajno pridonijeti lakšem nošenju s izazovima koje nam pandemija još sprema.

Neutralizacijska antitijela

– Neu-SATiN je jednostavna, brza, pouzdana i nadasve jeftina serološka metoda, koja za manje od jedan sat iz nekoliko kapljica krvi može odrediti točan broj »neutralizacijskih antitijela« protiv bilo koje varijante i podvarijante SARS-CoV-2 virusa. Tih nekoliko kapljica krvi testirane osobe pomiješa se s tri unaprijed pripremljena reagensa, specifična upravo za taj naš Neu-SATiN test. Mješavina se inkubira manje od sat vremena, a onda posebnim aparatom, luminometrom, mjerimo količinu neutralizacijskih antitijela u krvi, objašnjava znanstvenik.

Cijela procedura je izuzetno brza, odvija se u standardnim laboratorijskim uvjetima, a troškovi jednog testa manji su od tri dolara, što je deseterostruko jeftinije od bilo kojeg drugog raspoloživog neutralizacijskog serološkog testa. Razvoj Neu-SATiN metode posljedica je plodne suradnje Štagljarovih laboratorija u Torontu i Splitu te laboratorija profesora Shawn Owena sa Sveučilišta Utah u Salt Lake City. Oba su sveučilišta za novi test nedavno od Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) zatražila ubrzano odobrenje za upotrebu.

Neutralizacijska antitijela zapravo su najvažnija antitijela koja organizam razvije u borbi protiv virusa, jer su to protutijela koja imaju zaštitnu ulogu od ponavljanja infekcije. Sam pozitivan serološki test, koji dokazuje prisustvo antitijela u organizmu, nije potvrda da se osoba neće ponovno razboljeti od koronavirusa, dok količina neutralizacijskih protutijela može dati takvu informaciju.

Krajem ožujka prošle godine u časopisu Nature Communications, gdje je objavljena studija o tada novoj SATiN metodi, laboratorij prof. Štagljara objavio je još jedan rad, koji je opisao razvoj metode za detekciju sveukupnih antitijela (tipa IgG) koje je nečiji organizam sintetizirao nakon zaraze virusom SARS-CoV-2 ili nakon cijepljenja protiv bolesti COVID-19. Kod svake od tih osoba, samo jedna manja frakcija sveukupnih IgG antitijela može spriječiti nove zaraze virusom SARS-CoV-2, odnosno njegovim novim varijantama. Upravo to su neutralizacijska antitijela.

– Naša nova Neu-SATiN metoda može vrlo jednostavno, iz par kapljica krvi, odgonetnuti ima li određena osoba dovoljno neutralizacijskih antitijela koja mogu spriječiti nove infekcije s bilo kojom varijantom SARS-CoV-2 virusa. To je u ovom trenutku vrlo važno jer, kao što je poznato, diljem svijeta sada cirkuliraju visoko zarazne BA.4 i BA.5 podvarijante omikrona. Naša nova metoda može brzo i pouzdano odgonetnuti ima li neka osoba dovoljno neutralizacijskih antitijela da se othrva ponovnim infekcijama s novim varijantama i podvarijantama SARS-CoV-2 virusa, ističe Štagljar.

Pitanje svih pitanja

»Novi test mogao bi promijeniti tijek pandemije, odnosno ubrzati njezin završetak«, optimističan je naš ugledni znanstvenik. Osobito važnu ulogu mogao bi imati u narednih godinu-dvije, sve dok COVID-19 ne postane endemska bolest.

– Ali moram napomenuti da su čak i CDC (Centar za kontrolu bolesti u SAD-u) i europski ECDC eksplicitno preporučili da se testovi količine protutijela još uvijek ne koriste kako bi se odgodilo dodatno cijepljenje, jer takvi serološki testovi nisu standardizirani na velikom broju ispitanika. To ću ilustrirati slijedećim primjerom: ako ja trenutno imam 10 tisuća neutralizacijskih tijela protiv novih BA.4 i BA.5 omicron podvarijanti, a neka osoba ima pet tisuća. Pitanje je od milijun dolara koja je to minimalna količina neutralizacijskih antitijela koja određenu osobu štite protiv zaraze novim podvarijantama. Jedini način da se dobije odgovor na to pitanje bio bi da se na velikom uzorku, na više od 100 tisuća osoba, provede studija koja bi uključila osobe s različitim razinama neutralizacijskih antitijela. Ti ljudi bi se dobrovoljno zarazili podvarijantama da bi se onda kod njih pratila progresija COVID-19. Takvu studiju je izuzetno teško provesti, jer ja se prvi ne bih htio dobrovoljno zaraziti novim varijantama ovoga virusa, a vjerujem da bi to željela malo koja osoba, upozorava Štagljar.

Podsjeća pritom da osim takozvanog »humoralnog imuniteta« kojega naš organizam posjeduje kako bi sintetizirao specifična antitijela protiv nekog virusa, naše tijelo posjeduje i takozvani »stanični imunitet« za koji su zaslužne takozvane memorijske B i T stanice, odnosno podvrste B i T limfocita. Testovi »stanične« i »humoralne« imunosti, uključujući i ove serološke testove razvijene u Štagljarovom labaratoriju, tako za sada mogu dati informaciju o tome jesmo li bili u kontaktu s virusom ili jesmo li razvili antitijela nakon cijepljenja, ali ne mogu dati točnu informaciju jesmo li zaštićeni od novih infekcija, koliko ćemo još biti zaštićeni i treba li nam »booster«.

I dalje će, dakle, pitanje svih pitanja biti – trebam li se cijepiti, i jesam li zaštićen ako sam prebolio zarazu ili se još i cijepio.

– Mislim da bi se prije jeseni, odnosno početka zime, trebali docijepiti oni najugroženiji: populacija starijih od 60 godina i bolesnih: prije svega onkološki bolesnici, bolesnici s autoimunim bolestima, kao i osobe koje su imunokompromitirane, kaže naš sugovornik.

Iako se mnogi uzdaju u staničnu imunost, Štagljar podsjeća na nedavnu studiju iz Ujedinjenog Kraljevstva, publiciranu u renomiranom časopisu Science, koja je pokazala da osobe koje su oboljele od COVID-19 do kraja siječnja ove godine, četiri mjeseca nakon preboljelja od zaraze BA.1 varijantom, više nemaju sposobnost obraniti se protiv novih BA.4 i BA.5 podvarijanti omikrona pomoću memorijskih T stanica, dakle staničnog imuniteta.

– Ta nedavna publikacija iz Sciencea, kao i naša nova publikacija iz Nature Communications, jasno pokazuju da nove podvarijante omikrona BA.4 i BA.5 uspješno zaobilaze stečeni humoralni i stanični imunitet samo četiri mjeseca nakon preboljenja ili cijepljenja, ističe.

Očekujete, međutim, da bi nova polivalentna cjepiva protiv COVID-19 mogla osigurati dulji imunitet u odnosu na postojeća cjepiva, čak i kad je riječ o novim i budućim varijantama virusa.

– Definitivno očekujem da hoće, mišljenja sam da ta nova polivalentna cjepiva ulijevaju dodatni optimizam za jesen i zimu. Naime, i Pfizer i Moderna užurbano rade na razvoju novih kombiniranih, takozvanih polivalentnih, cijepiva protiv svih pet podvarijanti omicrona (BA.1 do A.5) koja će potaknuti puno jači imunološki odgovor na ove nove podvarijante omikrona nego što su to sadašnja cjepiva koja se temelje na sekvenci proteina šiljka iz originalnog (Wuhanskog) soja. Ta nova cjepiva bit će na raspolaganju u svim državama EU-a, SAD-u i Kanadi već ove jeseni te će na taj način biti važna za suzbijanje daljnje pandemije kroz dolazeću jesen i zimu. No, naglasio bih da one najugroženije osobe ne bi trebale čekati ta nova cjepiva, već bi se trebali docijepiti trenutno dostupnim cjepivima koja pružaju zadovoljavajuću zaštitu i do tri mjeseca nakon cijepljenja, poručuje Štagljar.

Bez panike

Na naše pitanje o tome kakvu jesen očekuje, te mogu li nam procijepljenost i preboljenje virusa ipak zajamčiti nešto bolju situaciju nego u proljeće, odgovara:

– Teško je u ovom trenutku reći što će donijeti jesen – za sada ne trebamo paničariti jer dokle god su bolnice prazne, dakle nema porasta hospitalizacija i smrtnosti, možemo reći da imamo ove nove BA.4 i BA.5 podvarijante pod kontrolom, veli. Njihov novi serološki test, kao i preostalih dvadesetak metoda za detekciju neutralizacijskih antitijela protiv novih varijanti i podvarijanti SARS-CoV-2 mogle bi, kaže, igrati važnu ulogu u predstojećem razdoblju dok COVID-19 ne postane endemska bolest.

Štagljarov laboratorij dio je kanadskog »COVID-19 task forcea«, što znači da su uključeni u nekoliko velikih nacionalnih i internacionalnih projekata čiji je cilj testirati putem Neu-SATiN metode veliki broj ljudi koji imaju različiti status cijepljenja: od onih koji se nisu cijepili i do sada nisu imali COVID-19, do onih koji su cijepljeni s jednom, dvije, tri ili četiri doze cjepiva.

– Testiramo koliko točno ti ljudi imaju neutralizacijskih antitijela protiv novih podvarijanti omikrona ii bilo kojih novih varijanti koje bi se mogle pojaviti u skoroj budućnosti, objašnjava Štagljar. Nedavno su, dodaje, uspostavili aktivnu suradnju s kanadskom kompanijom Medicago iz Quebec Citya koja je nedavno stvorila prvo cjepivo protiv COVID-19 iz duhana koje je dobilo odobrenje FDA. Njegov laboratorij je uključen u njihovu veliku kliničku studiju čiji je cilj testirati koliko dugo traje imunitet kod ljudi koji su cijepljeni njihovim cjepivom i to protiv novocirkulirajućih podvarijanti omikrona.