STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,2 posto.

Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,98 posto, na 8.576 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,09 posto, na 22.217 bodova, a pariški CAC 1,11 posto, na 7.828 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 1,9 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks potonuo više od 4 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,5 i 3 posto.

Oštar pad indeksa posljedica je Trumpove poruke u nedjelju da će recipročne carine, koje će objaviti ovaj tjedan, uključivati sve zemlje.

To je uzdrmalo tržišta jer su iz Bijele kuće još nedavno poručivali da bi se nove carine odnosile samo na manju skupinu od 10 do 15 zemalja s kojima SAD ima najveće trgovinske neravnoteže, da bi bilo izuzetaka i da carine možda neće biti tako visoke kako se prvo najavljivalo.

Prijedlog američkih trgovinskih dužnosnika o carinama Trump bi trebao dobiti u utorak, a plan uvođenja predstaviti u srijedu, kada na snagu stupaju i 25-postotne carine na uvoz automobila.

Kako su mnoge zemlje, uključujući Kinu, Kanadu i Europsku uniju, najavile protumjere, ulagači se plaše eskalacije carinskog rata, što bi moglo izazvati jačanje inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast globalnog gospodarstva.

Zbog toga su jutros u minusu i američki terminski indeksi S&P 500 i Nasdaq – između 0,6 i 1,2 posto.

Dionice su pod pritiskom jer se ulagači povlače iz rizičnijih investicija i traže utočište za kapital u sigurnijim investicijama, kao što su državne obveznice i pojedine valute.

„Po prvi put u više godina zabrinuti smo za rizičniju imovinu. Ako se ovaj politički kaos i trgovinski ratovi pogoršaju, porast će rizik od recesije u najvećim gospodarstvima. Po prvi put nakon niza kvartala, više se okrećemo investicijama s fiksnim prinosima, a manje dionicama”, kaže Ajay Rajadhyaksha, direktor tržišta u banci Barclays.