Zbog potrebe usklađivanja s OECD-om Ministarstvo financija priprema prijedloge Zakona o pravnim osobama u državnom vlasništvu i Zakona o Centru za restukturiranje i prodaju (CERP) kojima se predviđa klasifikacija državnog portfelja, odnosno grupiranje 900 državnih poduzeća u Pravne osobe od posebnog interesa i Ostala trgovačka društva, kao i donošenje dokumenta o vlasničkoj politici kojim će se razdijeliti društva “jasno i transparentno” te definirati opravdani razlozi za ostanak države u vlasništvu nekog poduzeća ili za njezin izlazak iz vlasništva, najavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Dvije skupine

Poduzeća koja će biti grupirana u Pravne osobe od posebnog interesa dijelit će se u dvije skupine – Pravne osobe od strateškog značaja i Pravne osobe od financijskog i drugog značaja. Poduzeća od strateškog značaja, njih 36, su ona koja gospodare općim i javnim dobrima, upravljaju infrastrukturom i distribucijskim mrežama koje čine prirodni monopol te uključuju djelatnost pružanja javnih usluga, poput HEP-a ili Hrvatskih šuma. Skupinu Pravnih osoba od financijskog ili drugog značaja čine ona poduzeća čije poslovanje ima pozitivan učinak na državni proračun ili obavljaju tržišne djelatnosti i time doprinose razvoju gospodarstva, poput Hrvatske poštanske banke. Sva ta poduzeća od posebnog interesa generiraju 84 posto ukupnih prihoda svih društava u vlasništvu države ili 12,2 milijarde eura.

Što se tiče skupine Ostalih trgovačkih društava, riječ je o onim tvrtkama u kojima država namjerava izaći iz vlasništva ili ih restrukturirati, s obzirom na to radi li se o tvrtkama u kojima država ima prevladavajuć utjecaj ili ga nema, a vlasničke udjele drži CERP, i takva poduzeća čine tek jedan posto ukupnih prihoda svih državnih poduzeća, odnosno oko 200 milijuna eura godišnje.

Od ukupno 900 društava u vlasništvu države, više od 800 ih je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, odnosno županija, općina i gradova, a generiraju 2,2 milijarde eura ili 15 posto prihoda svih državnih poduzeća koji godišnje iznose ukupno 14,6 milijardi eura.

Mijenjaju se i pravila izbora članova nadzornih odbora i uprava državnih poduzeća te se definira pojam neovisnosti u odnosu na poduzeće i vlasnika, pa tako član nadzornog odbora neće smjeti biti dioničar ni član uprave niti ostvarivati prihod iz poslovnog odnosa s tvrtkom.

Vlasnička politika

U odnosu na vlasnika, član nadzornog odbora ne može biti onaj na koga s primjenjuje Zakon o sprečavanju sukoba interesa, no članstvo u političkoj stranci, prema riječima ministra Primorca, neće biti prepreka članstvu u nadzornom odboru. Postupak izbora kandidata provodit će povjerenstva koja će osnivati Vlada, a u nadzornim odborima najmanje 33 posto članova morat će biti neovisni. Osim vlasničke politike, Vlada će donositi politku isplate dividendi te kriterije za primitak članova nadornih odbora i uprava.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome da hrvatski građani idu u kupnju osnovnih namirnica u susjedne zemlje, poput Slovenije i Italije, gdje su hrvatski proizvodi jeftiniji nego u Hrvatskoj, Primorac je rekao da je to “strašno” i da za to “apsolutno nema opravdanja”.

Ocijenio i da ne stoje teze da su hrvatski proizvodi negdje vani jeftiniji zbog nižih cijena energenata i troškova rada u tim zemljama. Između ostalog, podsjetio je da u Hrvatskoj PDV na dobar dio prehrambenih proizvoda iznosi pet posto, a s druge strane, tu su i troškovi transporta proizvoda u druge zemlje.

– Stoga, nema nikakvog razloga da ti proizvodi u nekim drugim državama budu jeftiniji nego u Hrvatskoj, poručio je Primorac apeliravši još jednom na sve poslovne subjekte da razumno utvrđuju cijene, u skladu s društvenom odgovornošću.

Na trgovce je apelirao i ministar gospodarstva Ante Šušnjar pozvavši ih na razumno i odgovorno formiranje cijena te ponovio da potrošači svaki dan imaju priliku kažnjavati one trgovce koji neopravdano dižu cijene, ne kupujući kod njih.