Ugostitelji na obali u srpnju su zabilježili prosječni pad prihoda od 20 posto u odnosu na srpanj prošle godine, pri čemu istarski ugostitelji bilježe pad od 30 posto, u Dalmaciji taj pad iznosi između 10 i 20 posto, a na otocima čak 50 posto, pokazuju podaci koje je Udruga ugostitelja Hrvatske gospodarske komore prikupila od svojih članova na terenu.

Iako podaci Porezne uprave pokazuju da je u srpnju ove godine za šest posto veći iznos na računima, dok je broj izdanih računa u odnosu na lanjski srpanj veći za 17 posto, predsjednica Udruženja ugostitelja HGK-a Jelena Tabak kaže da je riječ o nacionalnoj razini, dok informacije s terena pokazuju pad prihoda ugostitelja na obali. Dodaje da podaci o fiskalizaciji pokazuju da je broj računa veći, a fiskalizirani iznos manji što znači da turisti, kojih je nešto više nego lani, troše manje, dok je istodobno povećan broj ugostiteljskih objekata. Tabak priznaje da su očekivali pad prihoda, ali ipak ne toliki s obzirom na to da u srpnju ugostitelji ostvaruju najveće prihode u godini te da treba pričekati što će donijeti kolovoz.

Slabija popunjenost

– Ovo samo pokazuje da je slabija popunjenost, no ne bismo trebali biti toliko pesimistični jer nam je cilj da rastemo u prvom i zadnjem dijelu godine, odnosno da pojačamo pred i posezonu, a da nam ovaj središnji dio godine, odnosno špica sezone, čak lagano i može biti u padu u smislu količine posla jer je ono što smo imali zadnjih godina u srpnju i kolovozu bilo neizdrživo i teško izvedivo da bi bilo kvalitetno, pojašnjava Tabak i dodaje da smo dosegli limit u kvantiteti, da treba raditi na kvaliteti zbog čega nam ne treba velik broj gostiju.

Tabak pri tom ističe da visoke cijene nisu rastjerale goste i navodi da je rast cijena u skladu s rastom ulaznih troškova, dok kvaliteta usluge i dalje ostaje izvrsna. Podsjeća da su cijene ugostiteljskih usluga u Italiji veće 16 posto nego u Hrvatskoj, a u Njemačkoj 20 posto, te da je riječ o državama koje imaju nižu stopu PDV-a u ugostiteljstvu od nas, posebno na pića u restoranima.

– Nismo mi skupi, nego su Nijemci osiromašili zbog recesije i pada standarda, zbog čega ih je ove godine došlo manje, navodi Tabak.

S njom se slaže predsjednik Udruženja za turizam HGK-a Boris Žgomba koji ističe da je najveći problem ovogodišnje sezone nedostatak njemačkih turista, kojih je u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani manje za 10 posto, a u Istri je taj pad još izraženiji, zbog čega smo se, kaže, morali orijentirati na druga tržišta koja nisu potentna kao njemačko. Možda smo time dobili goste koji manje troše u ugostiteljstvu, a više u trgovinama, no Žgomba kategorički odbija takve goste nazvati »lošima«.

– Takvi su gosti bili i u Španjolskoj, Italiji, Grčkoj… I tamo im se nitko nije usudio reći da su loši. Loš gost ne postoji, postoji samo loša ponuda. Trendovi i gosti se mijenjaju i gost danas želi vrijednost za novac, kaže Žgomba.

Promjenu strukture gostiju i trendova primjećuju i ugostitelji. Zbog dolaska sve više turista iz Sjedinjenih Država, ali i općenito obitelji srednjeg sloja s djecom, u trendu su pizze i hamburgeri, dok se domaće delicije manje naručuju u restoranima. Od ribara doznajemo da restoranima nude kilogram jastoga za 60 eura, a ne po tržišnoj cijeni od 75 eura, dok dalmatinski ribari imaju višak ribe koje im restorani ne otkupljuju zbog smanjene potražnje gostiju.

Tradicionalne boljke

– Zadnjih godina smo imali veliki rast, svake sezone se otvara sve više ugostiteljskih objekata, možda smo dosegnuli točku u kojoj nas je previše, smatra Tabak koja pad prihoda u špici sezone ipak pozdravlja. Zbog slabije potražnje stranih gostiju za domaćim specijalitetima, kaže, jedemo domaću »spizu«, a možda se ove godine koji put i okupaju. Tome će svakako pridonijeti i činjenica da je ove godine izdana 41 tisuća dozvola stranim radnicma za poslove u ugostiteljstvu što je, kaže Tabak, sasvim dovoljno radnika da se odradi sezona.

Ipak, turistička sezona generalno bilježi pozitivne trendove. Prema podacima sustava e Visitor od siječnja do kraja lipnja u Hrvatskoj je ostvareno više od 7,2 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od šest posto u dolascima i dva posto u noćenjima. Na Jadranu bilježimo rast noćenja od dva posto u odnosu na prošlu godinu, a na kontinentu rast noćenja od sedam posto.

– Prvih pet mjeseci broj dolazaka i noćenja bi je veći nego lani, lipanj je bio lošiji, ali se do kraja mjeseca izniveliralo. Sedmi mjesec je isti kao lani, nije bilo većih odstupanja, no treba reći da ove sezone imamo 40 tisuća više smještajnih kapaciteta nego lani. Ipak, sve su to boljke normalnih godina, zaključuje Žgomba.

Činjenica je da bilježimo nižu potražnju od ponude zbog čega postoji mogućnost da godinu završimo s ukupno manjim brojem gostiju, predviđa Žgomba, ali i naglašava sve veći interes u predsezoni i posezoni, a tu je i potencijal kontinentalnog turizma koji kontinuirano raste.