ZAGREB – Puno je još neodgovorenih pitanja u slučaju u kojem je Ina oštećena za oko milijardu kuna na prodaji plina i tek će istraga i revizije koje je zatražila Vlada pokazati jesu li Damir Škugor i tvrtke OMS i Plinara istočna Slavonija samo iskoristile priliku koja se nudila i propisno namagarčili, pa i osramotili, Inu ili je Inina poslovna politika bila prodaja plina, proizvedenog u Hrvatskoj, privatnim kompanijama po nižim cijenama nakon čega su te tvrtke ostvarivale milijunske zarade trgujući plinom u inozemstvu. Možda ne toliko važan, ali sigurno zanimljiv bit će i odgovor, ako ga ikada dobijemo, na pitanje kako su svi uključeni u slučaj vjerovali da na račun šibenskog umirovljenika Dane Škugora mogu uplatiti pola milijarde kuna, a da nitko na to ne reagira.

Savjet stručnjaka

Upravo je obavijest banke Uredu za sprječavanje pranja novca o tome da je Dani Škugoru na račun sjelo gotovo pola milijarde kuna pokrenula državni aparat koji je onda otkrio kako je taj novac zarađen. Nikada, priznali su kasnije iz tog Ureda, nisu dobili obavijest o tolikom iznosu na računu privatne osobe, a banke su ih dužne izvještavati o transakcijama iznad 200 tisuća kuna. Sada će se broj obavijesti koje Ured dobiva i povećati jer će prag od 200 tisuća kuna spustiti na deset tisuća eura, najavljuje to Vlada prijedlogom izmjena zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. Time će se taj prag zapravo uskladiti s pragom ograničenja u plaćanju u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti.

Iako je trenutak zanimljiv, jer je prijedlog zakonskih izmjena na portalu eSavjetovanja obnovljen nakon otkrića plinske prijevare, Ministarstvo financija izmjene priprema već dulje vrijeme i nije se zbog pljačke u Ini odlučilo za 60 posto smanjiti iznos transakcija o kojima banke moraju izvještavati Ured. Ne skriva Ministarstvo financija da je osnovni poticaj za još veći obuhvat transakcija o kojima Ured dobiva informacije stigao od Odbora stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL.

Taj je Odbor u sklopu izvješća o petom krugu evaluacije Hrvatske, navodi Ministarstvo financija, upozorio kako se u Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela, poput porezne utaje, koruptivnih kaznenih djela i zlouporabe opojnih droga. Naglasili su i to da baš ta kaznena djela predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca.

Bijeg od poreza

– MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga, odnosno usklađivanje istog s pragom koji određuje ograničenja u plaćanju, odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, a koji iznosi 75.000 kuna, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.

Zakon je u javnoj raspravi samo dva tjedna, odnosno do 24. rujna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, i zbog toga što su navedene promjene dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, ali i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.

Za većinu onih koji nastoje pobjeći poreznim škarama snižavanje praga nakon kojeg banka obavještava Ured za sprječavanje pranja novca o transakcijama na njihovom računu vjerojatno će biti najznačajnija promjena. Ubuduće će se morati potruditi novac koji žele prikriti razbiti na više transakcija, ali to nije jedina novina koju zakon donosi. Država pojačava i nadzora nad virtualnom imovinom, koja ne uključuje samo kriptovalute kao najpoznatiji oblik, nego primjerice i virtualna umjetnička djela. Tako se među ostalima uvodi i obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine.