LJUBLJANA – Slovenija oštro osuđuje odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina, navelo je u utorak u priopćenju slovensko ministarstvo vanjskih poslova, reagirajući na razvoj događaja u ukrajinskoj krizi i odluku Kremlja da prizna “nezavisnost” separatističkih ukrajinskih pokrajina.

“Te neprijateljske mjere predstavljaju očito kršenje međunarodnog prava i obveza koji proistječu iz dogovora iz Minska, te neće ostati bez posljedica”,  dodaje se se u priopćenju  iz Ljubljane.

Slovenska diplomacija je poručila da Slovenija “nepokolebljivo podržava nezavisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u okviru međunarodno priznatih granica”,  te podupire ukrajinsko vodstvo “u svjetlu agresije koju je u cijelosti i jednostrano potaknula Rusija”.

Istodobno, slovensko ministarstvo obrane objavilo je u poruci na društvenim mrežama da je “Slovenija spremna podržati članstvo Ukrajine u Europskoj uniji i ojačati prisutnost slovenske vojske u istočnim članicama NATO saveza”, nakon što su o razvoju situacije u Ukrajini na telekonferenciji razgovarali premijer Janez Janša, ministar vanjskih poslova Anže Logar  i ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek.

Oni su tom prilikom, kako se navodi, razmijenili aktualne informacije i “uskladili pristup Slovenije prema krizi” u Ukrajini.

Bosna i Hercegovina ni o ukrajinskoj krizi nema usuglašeno stajalište pa su članovi njezinog državnog vrha u utorak na različite načine komentirali postupke Rusije koji su izazvali osude diljem svijeta.

Bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović jasno je osudio ponašanje Rusije odnosno odluku Moskve da jednostrano prizna samoproglašene republike Lugansk i Donjeck i tamo pošalje svoju vojsku.

“Osuđujem odluku Ruske Federacije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, čime je izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava”, stoji u Džaferovićevoj izjavi koja je dostavjena medijima.

On je istaknuo kako je službena politika BiH da priznaje i poštuje teritorijalni integriret i suverenitet Ukrajine.

Srpski član državnog vrha Milorad Dodik, poznat po svojim proruskim stajalištima, izbjegao je koristiti riječi koje bi mogle predstavljati kritiku ponašanja Vladimira Putina.

“Nedvojbeno svjedočimo novim geopolitičkim realnostima koje raslojavaju ne samo političku i sigurnosnu strukturu, već neminovno donose zaoštravanje i dodatne pritiske u bilateralnim i multilateralnim odnosima”, kazao je neodređeno Dodik, koji je prije eskalacije krize u Ukrajini najavio kako će učiniti sve da u tom sukobu BiH ostane neutralna, odnosno da se ne prikloni politici Zapada.

Dodao je kako se nada smanjenju tenzija te odgovornom odnosu velikih sila prema krizi u odnosima Rusije i Ukrajine, ali i krizi u BiH.

Zaključio je kako se sada mogu očekivati još veći pritisci na Republiku Srpsku.

Dodiku zbog podrivanja Daytonskog sporazuma prijete sankcije Europske unije koje zagovaraju najutjecajnije države-članice, o čemu je u ponedjeljak raspravljalo i Vijeće za vanjske poslove Unije, no bez konkretnih odluka.

Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell tada je kazao kako su sankcije moguće ali samo kao posljednja moguća mjera ne uspiju li drugi napori da se politička kriza u BiH zaustavi i stanje normalizira. Dodik je pak kazao kako će RS, budu li njemu nametnute sankcije, blokirati raspodjelu međunarodne financijske pomoći i za Federaciju BiH pa će tako trpjeti cijela država.

Izraziti je zagovornik uvođenja sankcija Dodiku Njemačka, čija bi ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock narednog tjedna trebala doputovati u BiH.

Komentirajući tu najavu Dodik je vrijeđao Baerbock nazivajući je lažljivicom. “Tako neartikulirani tipovi veoma su opasni za globalnu politiku”, kazao je Dodik za ministricu Baerbock optužujući je da “bez skrupula nameće svoju mržnju prema Srbima”.