To je dosad najveći postotak koji je zabilježen od početka istraživanja, kada je to pitanje prvi put postavljeno 1983. godine.

Istraživanje je provedeno od 9. siječnja do 4. veljače u 27 država članica. Provedeno je osobnim intervjuima, licem u lice. U Hrvatskoj je anketirano 1011 osoba.

Više od polovice anketiranih u Hrvatskoj (51 posto) drži da EU donosi nove mogućnosti zapošljavanja, dok je na razini EU-a taj postotak upola manji (26 posto).

Kao drugi razlog zašto smatraju članstvo u EU korisnim, ispitanici u Hrvatskoj (34 posto) i u EU (35 posto) navode doprinos i zaštitu mira i jačanje sigurnosti.

Treći razlog vide u tome što pridonosi gospodarskom rastu zemlje, (32 posto u Hrvatskoj, 28 posto u EU-u).

Trećina ispitanika (33 posto) očekuje da će njihov životni standard biti lošiji u sljedećih pet godina, što je sedam postotnih bodova više nego u razdoblju od lipnja do srpnja 2024. U tome prednjače ispitanici u Francuskoj s 53 posto (+8 postotnih bodova u odnosu na ispitivanje 2024.) te u Njemačkoj s 47 posto(+15 postotnih bodova).  U Hrvatskoj 29 posto građana očekuje pad životnog standarda, što je porast od 12 postotnih bodova u odnosu na posljednje istraživanje. Više od polovice ispitanika u Hrvatskoj (54 posto) smatra da im se životni standard u sljedećih pet godina neće mijenjati, a 17 posto ih očekuje bolji životni standard.

U geopolitičkom okruženju koje se brzo mijenja obrana i sigurnost (36 posto) te konkurentnost, gospodarstvo i industrija (32 posto) izdvojeni su kao područja na koja bi se EU trebao najviše usredotočiti kako bi osnažio svoj položaj u svijetu.  Dok su rezultati za obranu i sigurnost ostali stabilni u usporedbi s veljačom/ožujkom 2024., oni za konkurentnost, gospodarstvo i industriju povećali su se za pet postotnih bodova. Nakon tih dvaju područja slijede energetska neovisnost (27 posto), sigurnost opskrbe hranom i poljoprivreda (25 posto) te obrazovanje i istraživanje (23 posto).

Svaki četvrti Europljanin (41 posto) ima pozitivno mišljenje o Europskom parlamentu, u Hrvatskoj je taj postotak nešto veći,  44 posto. Na pitanje misle li da bi Europski parlament trebao imati važniju ulogu, 62 posto ih je odgovorilo pozitivno i u Hrvatskoj i na razini EU-a. U Hrvatskoj pozitivnu predodžbu o EU-u ima 56 posto ispitanika.

Gospodarska i sigurnosna pitanja također su u prvom planu kad je riječ o temama za koje građani žele da budu prioritetne u radu Europskog parlamenta. Četiri od deset Europljana spominju inflaciju, rast cijena i troškove života (43 posto, a slijede obrana i sigurnost EU-a (31 posto), borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (31 posto) te potpora gospodarstvu i otvaranje novih radnih mjesta (29 posto). Inflacija, rastuće cijene i troškovi života glavni su prioritet u svim dobnim skupinama, a najveći su rezultati zabilježeni u Portugalu (57 posto), Francuskoj (56 posto), Slovačkoj (56 posto), Hrvatskoj i Estoniji (54 posto).

Kad je riječ o vrijednostima koje bi Europljani željeli da Europski parlament brani, na prvom su mjestu mir (45 posto, demokracija (32 posto) i zaštita ljudskih prava u EU-u i svijetu (22 posto).
Dvije trećine građana podržava snažniju ulogu Europskog parlamenta

Devet od deset (89 posto građana EU-a kaže da bi države članice trebale biti jedinstvenije u suočavanju s trenutačnim globalnim izazovima. U Hrvatskoj je na pitanje bi li Europska unija trebala biti jedinstvenija pozitivno odgovorilo 90 posto građana, a 83 posto ispitanika smatra da bi Unija trebala imati na raspolaganju više sredstava.