ZAGREB – Još tri tjedna ostala su do početka nove školske godine, u kojoj učenici, učitelji, ali i roditelji, s obzirom na epidemiološku situaciju u zemlji, ponovo moraju računati na to da u nekom trenutku neće biti moguće održavanje nastave u učionici i da će se povremeno prelaziti i na online nastavu. Bit će to druga školska godina u kojoj će djeca od samog početka svaki tjedan biti u neizvjesnosti hoće li ići u školu ili će predavanja svojih učitelja, nastavnika i profesora pratiti online.

S obzirom na dugotrajni štrajk prosvjetara u jesen 2019. godine, hrvatski učenici dvije protekle školske godine nisu odradili na uobičajeni način, a ako od 6. rujna, kada počinje nova školska godina, njihovim obrazovanjem opet budu dominirale samoizolacije i kombinirani modeli održavanja nastave, to će značiti čak tri školske godine koje neće biti po »starom normalnom«. Zato smo pitali Ministarstvo znanosti i obrazovanja jesu li se škole već pripremile za epidemiološke mjere i kakve, jesu li i ove godine planirali održavanje nastave po više modela i hoće li se odrediti kriteriji po kojima će školama jasno biti u kojem se trenutku prelazi s održavanja nastave u učionicama na online model. U svom odgovoru nisu ulazili u detalje nego su nam tek odgovorili da su »epidemiološke mjere za iduću godinu spremne o čemu će ravnatelji biti obaviješteni na vrijeme«.

Završena rasprava

Nisu puno rječitiji iz tog ministarstva bili ni u svom odgovoru na naš upit planira li se i ove godine održavanje nastave po više modela i hoće li se odrediti kriteriji po kojima se u pojedinim školama prelazi s održavanja nastave u školama na online model.

– Kao i prošle godine, planira se da nastava bude što je više moguće u učionici, po mogućnosti 100

posto, jedini je odgovor koji smo dobili.
Da će se raspravljati o obveznom cijepljenju za neke djelatnosti u javnom sektoru gdje se dolazi puno u kontakt s ljudima, među ostalima i za obrazovanje, u lipnju je najavio premijer Andrej Plenković i to kad je postalo jasno da je Hrvatska podbacila u cijepljenju, a na pitanje je li se od takve mogućnosti u potpunosti odustalo iz Ministarstva obrazovanja odgovaraju da »nitko nikada nije najavio obavezno cijepljenje prosvjetnih radnika«. I doista i nije, nego je najavljena tek rasprava o tome koja je očito završena i prije nego je započela, jednako kao i mogućnost da se za određene djelatnosti u javnom sektoru uvede COVID-potvrda za dolazak na posao.

– Nije planirano da uvjet za dolazak na radno mjesto u školu bude COVID-potvrda, poručuju iz Ministarstva obrazovanja.

O pripremama za novu školsku godinu, posebice o epidemiološkim mjerama koje će se primjenjivati u školama i učionicama ništa više i ništa novoga nisu doznali ni učitelji, jer ih o tome, kako kaže glavna tajnica Sindikata učitelja Ana Tuškan nitko nije ni izvijestio.

Negativni učinci

– Očito je plan da se u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije sve radi kao i prošle godine. Svi problemi koji su u obrazovanju postojali zadnjih godina, a to su i kriteriji za vrednovanje, za napredovanje, za zapošljavanje su i dalje tu. Uz njih smo sada dobili i nove koje donosi COVID-19. Odradili smo cijelu prošlu školsku godinu kombinirajući rad u učionici i online nastavu. Tako smo završili školsku godinu prije toga, ali zapravo nitko nije napravio analizu učinaka takve nastave. Ministarstvo se nije potrudilo da netko napravi analizu što je bilo dobro u online nastavi, što nije bilo dobro, pa da učimo iz grešaka i da nova školska godina za djecu bude lakša i bolja nego prethodna.

To je trebala napraviti Agencija za obrazovanje koja ima ljude za to, ali se njome loše upravlja. Plan je očito da se nastavi onako kako se radilo prethodne školske godine, bez da pokušamo ispraviti ono što nije bilo dobro, kaže Tuškan. Ona upozorava da je održavanje nastave online posebice loše utjecalo na djecu s posebnim potrebama, ali i na darovite učenike i da je trebalo napraviti plan kako u ovoj godini barem za taj dio učenika smanjiti negativne učinke. Dodaje i da je u brojnim školama učiteljima na produženom boravku istekao ugovor o radu, a da se još ne zna tko od njih ponovo počinje raditi na jesen.

Problem je to koji je postojao i prethodnih godina, kao i nestanak asistenata i tehničkog osoblja, ali su ga uvjeti koji u školama vladaju oko koronakrize samo dodatno produbili.

– Uz to nitko se nije bavio time kako bi se učitelji trebali postaviti na jesen kad se među roditeljima, a to se uvijek prenosi i na djecu, povede rasprava o statusu cijepljenih i necijepljenih. Iako učitelji nisu donosili odluke o maskama u školama bili su prvi na udaru roditelja koji su se protivili da djeca imaju maske i roditelja koji su inzistirali da se te mjere svi strogo pridržavaju. Sada će ta situacija biti još napetija, ako je suditi po raspravama u društvu oko cijepljenja.

Učitelji su prepušteni sami sebi da nađu model kako da se ta podjela u društvu sutra ne osjeti jače u učionici među djecom, odnosno da bude takva da se nastava može normalno održavati. To nije nimalo lagan i nimalo nevažan zadatak. Netko nas je na to trebao pripremati, a nije. Eto između ostaloga i tako će početi nova školska godina, zaključuje Tuškan.