Nakon dvije COVID-sezone, ova je zima trebala konačno donijeti jednu pravu, redovnu skijašku sezonu. No, iako se skijališta još nisu oporavila od pandemije i pada prometa, kojeg ustvari prve pandemijske godine nije ni bilo, a oporavak je počeo tek lani, energetska kriza zakomplicirala je predstojeće zimske radosti koje će ove zime tražiti da se ruka zavuče dublje u džep. Tim više što su skijališta lani, da bi privukla goste jer restrikcije vezane za COVID su lani po Europi i dalje bile na snazi, i dalje držala niže cijene. Sada uz povećanje cijena koje je uzrokovala energetska kriza, ta se razlika još više osjeti.

Da cijene energenata itekako brinu talijanske turističke djelatnike, pokazao je apel Valerije Ghezzi, predsjednice Nacionalnog udruženja operatera žičara (ANEF) koja je još početkom rujna pozvala talijansku vladu da industriju skijanja uvrsti u energetski intenzivne djelatnosti i kao takvu podupre potrebnim mjerama s obzirom da je bilo čak i najava da neke žičare neće ni otvarati.

– S ovakvim cijenama našim tvrtkama prijeti bankrot. Ima onih kojima se marže vraćaju na nulu s posljedičnim anuliranjem ulaganja i gubitkom konkurentnosti u usporedbi s drugim alpskim zimskim destinacijama. Energija nam je od vitalnog značaja jer si nitko ne može priuštiti praznu planinu.

Povećanje cijene skijaških karata od oko 10 posto ne pokriva rast troškova energije, već samo povećanje inflacije. Troškovi struje i plina više su se nego utrostručili, a mogućnost njihovog daljnjeg rasta tijekom zime čine kalkulacije beskorisnim. Osim toga, toliki porast troškova ne može se prenijeti na kupce, inače nitko ne bi dolazio u planine, kazala je Ghezzi.

Ušteda energije

U ovom su udruženju izračunali da je žičarama proteklih godina u prosjeku trošak energije iznosio između 8 i 15 posto udjela u ukupnim troškovima, ovisno o tvrtki. Sada je taj udio skočio na 30 posto. Što se tiče ušteda, tu nema puno manevarskog prostora, kažu u udruženju, s obzirom da topovi snijeg moraju proizvoditi kada su adekvatni vremenski uvjeti, a i sustavi moraju raditi bez obzira na broj skijaša.

I sami hotelijeri na skijalištima ipak traže načina kako uštedjeti na troškovima energije. Tako će neki hotelijeri u Južnom Tirolu zatvoriti dio sauna i možda spustiti temperaturu vode u bazenima za koji stupanj. Predsjednik Udruženja hotelijera i javnih operatera Alto Adige Manfred Pinzger za talijansku Ansu je rekao kako u udruženju već savjetuju članove kako se suočiti s novim izazovima te vidjeti postoji li mogućnost smanjenja temperature sauna za koji stupanj jer već i to utječe na račune. Neki hoteli koji se ne nalaze na skijalištima vjerojatno će razmisliti hoće li uopće otvarati tijekom hladnih mjeseci jer su troškovi jako veliki, ali to neće ugroziti zimsku sezonu koja mora biti dobra nakon dvije godine COVID-19.

– U usporedbi s drugim sektorima koji su imali veće potpore, mi nismo dobili puno. Ono što je sigurno, je da su pred nama teški mjeseci u kojima će se sve morati pametno proračunati, rekao je Pinzger, a prenose talijanski mediji.

Izazovna sezona

Kako »dišu« Dolomiti ove godine i po pitanju ljeta, kao i skijanja, pitali smo Luciana Grpca, dugogodišnjeg direktora servisa u četverozvjezdanom hotelu Adler u destinaciji Villabassa/Drei Zinne. Grbac je kazao da je ove godine ljetna sezona bila iznimno dobra, ali i da u pravilu upravo ljetna sezona bude dulja i jača nego zimska.

– Mi normalno počnemo raditi 15. svibnja i radimo do 15. listopada, što je prilično dugo. Ljeti gosti uživaju u hodanju prirodom, nordijskom hodanju, bicikliranju, planinarenju, klasičnom alpinizmu… Tu su i vožnja helikopterom kojim se razgledava područje. I činjenica je da se jako puno radi na očuvanju prirode. Inače, što se tiče tržišta, od 15. srpnja do 20. kolovoza su tu pretežni Talijani, a ostatak ljetne sezone Norvežani, Nijemci, Nizozemci… kazao je Grbac te dodao i da velik proj posjetitelja privlače i događanja, poput Dolomiti super bikea koji se vozi drugi vikend u srpnju i okuplja vrhunske bicikliste iz cijele Europe i šire.

Osvrnuvši se na najave za zimu, ovaj dugogodišnji turistički djelatnik je kazao da, obzirom na situaciju, čak ima primjer jednog hotela slabije kategorije u ovom talijanskom mjestu koji ove zime neće otvoriti iz straha od prevelikih troškova.
– Ova sezona će biti i u Italiji izazovna po pitanju radnika. Do kvalitetnog osoblja je danas teško doći. Isto tako, bilo je i hotela koji su inače imali polupansion, ali su uslijed toga odlučili raditi samo doručak. Kafići se zatvaraju navečer jer nema osoblja, nema tko raditi. Tako da je i u Italiji taj problem jako izražen, kazao je Grbac, dodavši i da je vlasnik ovog obiteljskog hotela nastavio investirati, te u objekt uložio oko 2,5 milijuna eura.

Optimistične prognoze

Elisa Pircher, kći vlasnika hotela Adler, i nova generacija turističkog kadra u ovom obiteljskom poslu, kazala nam je kako je vrlo pozitivna što se tiče nadolazeće zimske sezone.

– Naravno da se mnogo toga sada događa oko energetske krize i rasta cijena energenata, tako da smo u startu bili zabrinuti što će biti sa zimskom sezonom. U regiji su cijene ove godine nešto više jer, jasno, morali smo se prilagoditi i stoga su svi bili zabrinuti u početku kako će turisti reagirati. No mi u našem hotelu sada već imamo povratne informacije i buking pokazuje da će sezona biti dobra. Inače, uobičajno u našu regiju u prosincu dolaze većinom Talijani, a kasnije kroz sezonu i gosti iz drugih zemalja. Ove godine se primijeti da Talijani već sada puno bukiraju i to iz razloga što se boje da bi cijene kasnije mogle porasti. Sve u svemu, što se tiče našeg hotela, buking za prosinac je doista dobar, kao i za siječanj. Veljača i ožujak su još malo daleko, ali već se vidi dobar interes, posebno kod internacionalnih klijenata. Sezona će biti duga, i jasno, s obzirom na okolnosti, svašta se može dogoditi, ali vjerujemo da će sve proći dobro, i da neće biti restrikcija niti zbog COVID-19, kazala je Pircher.

Dodala je da rade s nekim klijentima, malim grupama iz Hrvatske koje za sada još malo čekaju da vide kako će se situacija razviti. Ova skijaška regija općenito ima ponude za hrvatski i češki tjedan u siječnju pa tako i ove sezone ponuditelji idu s ciljanim ponudama s uključenim ski passom prema ovim tržištima. Ova je mlada turistička djelatnica dodala da se, unatoč svemu, jasno vidi da ljudi žele putovati. Dvije godine zimska sezona je bila obilježena pandemijom te je ovo konačno »normalna« skijaška zima te interesa ima puno.

– To vidimo i mi prema upitima. Činjenica je da je prisutna kriza i da će skijaši vjerojatno gledati kako da uštede, moguće će birati nešto jeftiniju opciju za smještaj i slično, ali teško će se odreći odlaska na odmor. Putovanje i odmor u prirodi sve više postaju prioritet. I kao što sam prije napomenula, konkretno u našem slučaju, situacija je posebno dobra što se tiče inozemnih klijenata, puno je upita iako buking malo čeka, dodala je naša sugovornica.

Na pitanje kakva je situacija općenito u Italiji i što se tiče nekih najava da se neke žičare neće stavljati u pogon te da će se tražiti način kako uštedjeti na troškovima, Pircher je kazala kako je ustvari iz godine u godinu sve teže održavati staze kroz čitavu sezonu, jednostavno zbog globalnog zatopljenja i sve kraćih zima. Tako su još i sada u Dolomitima temperature zraka prilično visoke, a ski sezona kreće za nekih mjesec dana. Uz rast cijena energenata, za tvrtke operatore žičara to znači još dodatnih troškova.

– Mislim da će oni ove godine pokušati obuzdati troškove na način da će neki tjedan ili dva kasnije krenuti s radom, dakle, ne već u studenom, nego početkom prosinca, a vjerojatno će skratiti rad i na završetku sezonu pa žičare neće raditi do sredine, već do početka travnja. Vidjet ćemo, ovisit će o tome kakva bude sezona. No, nama to ne mijenja puno jer prava sezona za hotele počinje početkom prosinca, kada i počinju s radom, dodala je naša sugovornica.

Interes Primoraca

Što se tiče interesa Primoraca za odlaskom na bijele padine, Ana Jardas iz turističke agencije Nanook travel kazala je da je interes skijaša bolji nego prošle godine, iako i ove godine školske ferije u Hrvatskoj traju do 9. siječnja, dakle, padaju u razdoblje visoke sezone. Tjedan kasnije su aranžmani 30-ak posto jeftiniji pa će roditelji ipak gledati kako da se okrenu prema jeftinijim opcijama.

– Ustvari taj novogodišnji termin uključuje period od 2. do 8. siječnja, dakle šest dana, a ne sedam, a cijena je 30 posto viša bez obzira na taj dan manje, u odnosu na onaj tjedan nakon školskih ferija. Međutim, interes naših skijaša je ove godine stvarno dobar jer nema više kao lani epidemioloških restrikcija, COVID-potvrda i slično. Nadamo se da će tako i ostati. No cijene u odnosu na lani su porasle, ali ne tako drastično, kazala je Jadras. Što se, pak, tiče perioda školskih praznika u veljači, interes je još uvijek mali, uz ostalo zato što naši ljudi nisu navikli na skijanje u tom terminu, ali i stoga što je veljača skijaška visoka sezona, a to znači i više cijene. U to su vrijeme i svi ostali na ferijama, i Talijani, i Slovenci, Britanci… Tako da su skijališta u tom razdoblju prepuna. Tako se od 8. siječnja do kraja siječnja najviše isplati ići na snijeg.

Ima i upita za kraća vikend-skijanja od tri ili četiri dana, no s njima je problem što u špici sezone nitko neće dati apartman unaprijed na manje dana.

– To se u špici može dobiti jedino za bliži datum i ako Talijani nisu prodali neki kapacitet pa će ga prodati i na kraće vrijeme. Kraća skijanja moguće je dosta unaprijed u pravilu rezervirati za nisku sezonu. U tjednu od 2. do 8. siječnja više ne možete naći rupu za odlazak na snijeg od samo dva ili tri dana, pojasnila je Jardas.

Otvorenje sezone Dolomiti superski imaju 27. studenog. Za otvorenje su cijene nešto niže, no ako ne padne snijeg, neće biti otvorene sve staze.

– Nadam se da će se obistiniti prognoza da će ove zime biti puno snijega, uz smijeh je zaključila naša sugovornica, pojasnivši kako su kapaciteti dobro popunjeni do kraja ožujka. Ski sezona obično završava oko 10. do 15. travnja.

Tridesetak posto skuplje

Uspoređujući, pak, lanjske s ovosezonskim cijenama, navela je primjer aranžmana za obitelj s dvoje djece, jedno do 8 godina i jedno starije od 8, u apartmanskom smještaju sa skipassom za skijalište San Martino di Castrozza. Dakle, manje skijalište koje ima jeftiniju kartu. Pritom je napomenula i da je lani bila post-COVID godina i da su hotelijeri držali dosta niže cijene za taj period u odnosu na »normalu«.

Lani je tako termin 2. do 9. siječnja iznosio 11.620 kuna, a ove godine termin 2 do 8. siječnja, dakle šest noćenja, 12.400 kuna, odnosno oko 1.650 eura. Lani je, pak, takav aranžman u tjednu iza novogodišnjeg, odnosno od 9. do 16. siječnja, bio 9.440 kuna, a ove sezone će u tjednu od 8 do 15. siječnja biti 9.890 kuna, odnosno oko 1.300 eura.

– Znači termin od 2. do 8. siječnja 2023. je oko 25 posto skuplji, za dan manje, što znači da je ustvari barem 30 posto skuplji. A termin iza 8. siječnja je u odnosu na lani poskupio svega četiristotinjak kuna. Karta skipass za San Martino di Castrozza poskupjela je u odnosu na lani oko 25 do 30 eura, sa 256 na 279 eura, odnosno u visokoj sezoni sa 285 na 310 eura. Dolomitisuperski je pak poskupio oko 30 eura. Lani je bio 305, a ove 336 eura, odnosno u visokoj sezoni je sa 339 porastao na 373 eura, pojasnila je Jardas.

Na Kronplatzu se, pak, hotel s četiri zvjezdice u terminu poslije novogodišnjeg može naći za 100 eura po danu, a u novogodišnjem je oko 155 eura. Ski karta je u novogodišnjem terminu 347 eura, a u tjednu iza 312 eura.