Prijedlog odluke o upisu učenika u prvi razred srednje škole izazvao je val nezadovoljstava u školama diljem Hrvatske koje su ostale neugodno iznenađene planom Ministarstva znanosti i obrazovanja da im se uskrati upis većeg broja programa.

U svega nekoliko dana škole su poslale više od stotinu, uglavnom negativnih komentara na e-savjetovanje upozoravajući da se upisna mjesta režu bez mreže škola i jasnog plana, kao i bez dogovora sa školama. Sudeći prema broju komentara koji dolaze iz škola lociranih u manjim gradovima i brdsko-planinskih područjima, rezovi Ministarstva u najvećoj mjeri pogodili su upravo manje razvijena područja, a iako škole ističu da su nova zanimanja i promjene nužne, upozoravaju da to treba raditi transparentno, planski i odgovorno te kroz partnerstvo.

Među onima koji su se pobunili protiv plana Ministarstva je i ravnateljica Srednje škole Delnice Slađana Srkoč koja smatra neprihvatljivim predloženi broj upisnih mjesta u razrednim odjelima, jer je vidljivo ukidanje velikog broja razrednih odjela na razini države, osobito programa ekonomije.

Nema jasnog plana

– Ne slažem se s načinom na koji je ovo napravljeno. Škole su dovedene pred gotov čin, bez jasnog plana i razloga ukidanja pojedinih programa. Svima nam je jasno da su neke promjene nužne, ali one moraju biti transparentne, rađene planski i u suradnji sa školama.

Gašenjem jednog razrednog odjela za kojim postoji interes učenika i koji upisujemo svake školske godine, neće se postići da ti isti učenici upišu neki od gimnazijskih programa, već će otići u veće gradove koji nude to zanimanje i samo će se potaknuti još veće iseljavanje mladih iz Gorskog kotara.

Ukidanje razrednog odjela u praksi znači manje mogućnosti za učenike, daljnje iseljavanje iz ruralnih područja i gubitak radnih mjesta. Srednju školu Delnice pohađaju učenici s čitavog područja Gorskog kotara.

Mi ne možemo računati na upis učenika iz drugih krajeva, već isključivo ovisimo o učenicima s ovog područja. Ukidanjem programa uskraćuje se učenicima mogućnost izbora i potiče njihov odlazak i iseljavanje, te stvaranje još većih životnih troškova.

Osobito za stanovnike Gorskog kotara kojima su životni troškovi u odnosu na ostatak Hrvatske previsoki. Gdje je tu razvoj ruralnog područja? Mišljenja sam da se postupak neodobravanja programa i zanimanja provede nakon upisa kada će se jasno vidjeti koja zanimanja učenici žele upisati i za što postoji interes.

Zašto već u startu učenicima ukinuti pravo izbora? Na ovaj će način dio nastavnika ostati bez radnih mjesta i vjerojatno neće moći pronaći posao u struci.

Smatram da bi se pri donošenju Odluke trebala sagledati cjelovita slika i specifičnosti škole, te uzeti u obzir brdsko-planinski status škole s ciljem zadržavanja mladih u Gorskom kotaru, iznosi Srkoč.

Nepopunjena mjesta

O gubitku radnih mjesta, iseljavanju mladih i ishitrenim prijedlozima Ministarstva pišu i djelatnici drugih škola iz manjih hrvatskih sredina, a vidljivo je da se režu razni programi, od ekonomskih, šumarskih, poljoprivrednih pa sve do gimnazijskih programa.

Takvu odluku Ministarstvo pravda provedenom analizom kojom su obuhvaćene protekle tri školske godine i koja je još u prosincu predstavljena osnivačima škola. Kažu da je ta analiza pokazala da postoje značajna odstupanja od planova škola i osnivača te konačne realizacije upisa.

Na razini Hrvatske to je odstupanje 20 posto, a u pojedinim županijama čak i 35 posto, što znači da je broj planiranih mjesta za upise i do 35 posto veći od stvarnog broja učenika koji će se upisati.

– Analiza je pokazala da svake godine na razini Hrvatske ostane 7.600 nepopunjenih mjesta. Ističemo da za upis u pojedine deficitarne strukovne programe obrazovanja,nažalost, već godinama ne postoji dovoljan interes za upis, stoga se već godinama događa da se u te programe upisuje jako mali broj učenika (1, 2 ili 3) ili se uopće ne upiše, što dovodi do velikih financijskih troškova te premale zainteresiranosti osnivača i poslodavaca za opremanjem škola koje provode puno strukovnih programa s malim brojem učenika.

Kako bi se prevenirale situacije da se učenici prijavljuju u programe obrazovanja za koje je već godinama evidentno da ne postoji dovoljan interes ni učenika, ni poslodavaca, Ministarstvo je svakoj županiji dalo preporuke o optimalnom broju razrednih odjela i učenika koje može planirati s ciljem optimizacije i racionalizacije sustava, posebice sustava strukovnog obrazovanja, objašnjavaju u Ministarstvu.

Smanjene kvote

Međutim, dio osnivača nije poslušao Ministarstvo, te je ove godine ukupno isplanirano 7.275 upisnih mjesta više od potreba, a u Ministarstvu kažu da su oni onda taj broj spustili na 5.330 upisnih mjesta, što je i dalje više od broja učenika koji završavaju osnovnu školu.

Drugim riječima, srezali su upisne kvote škola za gotovo dvije tisuće mjesta, a u tom rezanju su zahvatili i deficitarne programe za kojima postoji veliki interes poslodavaca, kao što je slučaj sa zanimanjem stolar riječke Drvodjeljske i strojarske škole čija ravnateljica, Evica Kozera, kaže da već ima upita učenika za upis tog zanimanja.

U Ministarstvu ističu i da su se vodili mjerama koje su definirane i Nacionalnim programom otpornosti i oporavka, te su tako smanjili upisne kvote za suficitarna zanimanja ekonomista, komercijalista, poslovnih tajnika, upravnih referenta te hotelijersko-turističkih tehničara.

Paralelno s time smanjili su i broj samostalnih razrednih odjela u strukovnim zanimanjima s jako malim brojem učenika, i to najčešće u trogodišnjim strukovnim programima te se radi na okrupnjavanju razrednih odjela, a time se, tvrde, smanjuje rascjepkanost strukovnih programa, što je i financijski jako zahtjevno.

Ministarstvo: Planiran je optimalan broj učenika

– Okrupnjavanjem se omogućuje podizanje kvalitete nastave i učenja temeljenog na radu, kao i veće financijsko ulaganje u bolju opremljenost strukovnih škola koje će imati punije razredne odjele i manju ponudu kvalitetnijih strukovnih programa.

Također, gdje god je to bilo moguće, planiran je optimalan broj učenika u razrednom odjelu, u skladu s Državnim pedagoškim standardom.

Želimo istaknuti da su ove promjene nužne kako bismo sustav postepeno optimizirali i time omogućili svrsishodnije ulaganje u obrazovanje i ono što je najbitnije, da bismo imali učenike koji će pohađati dobro opremljene škole i veće razredne odjele, upisivati poslodavcima potrebne i kvalitetne strukovne programe te koji će postizati bolje rezultate u učenju i zapošljavanju, kažu u Ministarstvu obrazovanja.

Ujedno zaključuju da je njihov prijedlog na javnoj raspravi te da će do konačnog plana upisa uvažiti sve konstruktivne prijedloge škola koji budu u skladu s Nacionalnim programom oporavka i otpornosti.