ZAGREB – Potpredsjednica Vlade iz redova srpske manjine Anja Šimpraga rekla je u srijedu, da je važno osuditi zločin koji se dogodio u Škabrnji i pokloniti se žrtvama, no treba ići naprijed, prema miru i toleranciji i suživotu Hrvata i Srba.

”Prvi je put netko od pripadnika srpske zajednice bio u Škabrnji i izrazio poštovanje i pijetet. Isto je htio učiniti i zastupnik Pupovac prije dvije, tri godine ali poruka je bila da nismo dobrodošli”, kazala je Šimpraga osvrnuvši se na prošlotjedni dolazak u Škabrnju uoči Dana sjećanja, gdje je bila u izaslanstvu s premijerom.

Unatoč tome što joj je tada dio branitelja okrenuo leđa, Šimpraga je u emisiji Hrvatskog radija ‘A sada Vlada’, poručila kako je vrijeme da se prekine začarani krug mržnje između Hrvata i Srba.

”Na neki način sam to i očekivala jer se tamo dogodio zločin, bitno je osuditi zločin i pokloniti se žrtvama, ali moramo ići naprijed jer upravo ta mjesta stradavanja jesu mjesta gdje mir i tolerancija imaju veći značaj nego igdje drugdje”, rekla je i dodala da i sljedeće godine namjerava ići u Škrabrnju.

“Okrenuta leđa sinoć znači sutra zdraviju budućnost i mogućnost da 18.11.2023. budem u koloni i da se opet poklonim i odem na misu u crkvu. Moramo se otvoriti jer živimo jedni s drugima, a ne jedni pored drugih”, naglasila je.

Najavila je i da će SDSS i srpske manjinske institucije i sljedeće godine baciti vijence u Dunav, za sve civile koji su stradali u ratnim godinama.

”Treba slijediti put, mira, tolerancije i suživota”, poručila je.

Dvadeset godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina

Šimpraga je najavila i kako će se idući tjedan obilježiti 20. godina od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

“Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, koji je usvojen prije 20 godina, mnogo je pomogao u očuvanju identiteta nacionalnih manjina i njihovom kulturnom djelovanju, poručila je potpredsjednica Vlade koja je najavljujući na tu temu znanstvenu konferenciju sljedećeg tjedna.

Dodala je međutim, kako su pripadnici manjina i dalje suočeni s brojim problemima, posebice kod zapošljavanja.

”Najveći su problemi kod zapošljavanja, mnogi se ne izjašnjavaju kao pripadnici nacionalnih manjina i ne pozivaju se na zakonske članke, ali kada se pozovu onda imaju problem što budu odbijeni, što se događa u manjim gradovima i ruralnim sredinama”, upozorila je.

Osim toga, brojna mjesta i dalje nemaju kompletnu infrastrukturu, dodala je Šimpraga, a nedostatak vodovodne mreže zadaje velike probleme u ljetnim mjesecima, kada stanovnici moraju čekati da im vatrogasci ili komunalna društva dopreme cisternu pitke vode.

U teškim životnim uvjetima žive i stanovnici potresom pogođene Banovine pred kojima je još jedna zima u kontejenerskom naselju.

Šimpraga ističe da, iako neke stvari nisu vidljive, Vlada radi na obnovi nakon potresa. Dio oko nekonstrukcijske obnove, kaže, napreduje puno bolje nego ostalo. Problemi su prisutni kod izvođenja radova jer je teško naći radnike, a građevinske su firme pretrpane poslom, kazala je.

Obnova zgrada nije jedino što je potrebno izvršiti kada je Banovina u pitanju.

”Nakon izgradnje kreće revitalizacija tog prostora koji ima gospodarski potencijal, no bio je zapušten i prije potresa”, kazala je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.