Silvano Hrelja izabran je u Sabor na listi Restart koalicije koju je predvodio SDP, a prije tjedan dana je odlučio prijeći u parlamentarnu većinu i podržavati Vladu Andreja Plenkovića. Taj je njegov potez odmah podsjetio na brojne zastupnike koji su u prošlom sazivu Sabora odabrali isti politički put. Hrelja, međutim, tvrdi da je velika razlika između njega i Milanke Opačić, Zdravka Ronka, Mladena Madjera i ostalih prebjega koji su osigurali opstanak prve Plenkovićeve vlade. Dugogodišnji predsjednik HSU-a ističe da on nije ništa skrivao nego je čak poslao javni poziv Vladi sa željom za suradnju.

– Bio sam 8. lipnja gost televizije N1 i tom sam prilikom izjavio da sam spreman za programsku suradnju u slučaju da se riješi problem obiteljskih mirovina, na način da njihova isplata započne 1. srpnja 2022. Pokazalo se da je to tehnički nemoguće izvesti, ali s tim će se, nakon dogovora s Vladom, krenuti vrlo blizu tog datuma, najkasnije 1. siječnja 2023.

Lajbek

Vi ste, dakle, tog dana objavili da je, što bi Vladko Maček rekao, lajbek otkopčan.

– Nema lajbeka.

Što je uslijedilo nakon što je završio taj vaš televizijski intervju?

– Nisam, iskreno, očekivao nikakav poziv, ali on je došao. Prvo me, odmah popodne tog dana, nazvao ministar Josip Aladrović, koji me pitao šalim li se ili sam mislio ozbiljno. Odgovorio sam mu da je najozbilnije to što sam rekao, kao i svi moji zakonski prijedlozi koji se nalaze u saborskoj proceduri i vezani su za rješavanje umirovljeničkih pitanja. Za nekoliko dana sastao sam se s premijerom Andrejem Plenkovićem, s kojim sam onda intenzivno pregovarao pet, šest dana, a rezultat je sporazum što smo ga nas dvojica potpisali i izvijestili o tome javnost. Sve sam, znači, radio javno, kako je to i trebalo.

Niste već na prvom sastanku sve precizirali s Plenkovićem?

– Ne mogu se ovakve stvari dogovoriti na majke mi. Pregovarao sam s premijerom osobno, uz nazočnost resornog ministra Aladrovića, svaki drugi dan u tom razdoblju. Bio je to zaista ozbiljan posao. Motivirala me činjenica da se još od 2010. obećava rješenje problema obiteljskih mirovina, a od toga nije bilo ništa. Riječ je o trećem po ozbiljnosti problemu mirovinskog sustava, četvrti, dragovoljnost prelaska iz drugog u prvi stup, riješen je. I ova je Vlada obećala da će obiteljske mirovine skinuti s dnevnog reda, stavili su to u svoj program…

…da, oni kažu da ste vi zapravo kucali na otvorena vrata, da bi Vlada to ionakao, bez vas, riješila.

– Je, ali u njihovom je programu rok za to bio kraj 2024., što bi onda kolidiralo s idućim parlamentarnim izborima, pa je riječ bila o mrkvi na dugom štapu. Ovako će to biti godinu i pol ranije, a ja ću sudjelovati u izradi modela isplate.

Obiteljske mirovine

Pet, šest dana ste s Plenkovićem pregovarali o tome da ta isplata počne godinu dana ranije, nije se premijer baš lako s tim složio.

– Tako je. S tim da smo se dodirnuli i mojih prijedloga zakona, o kojima ćemo pregovore nastaviti. U pitanju je smanjenje RTV pristojbe za najsiromašnije građane, rad umirovljenika, dopunsko zdravstveno osiguranje, smanjenje penalizacije za najniže mirovine, sve mirovinske teme. Ja sam u pregovorima s predsjednikom Vlade nastupao isključivo s pozicije struke i potreba umirovljenika.

Premijer je izjavio da ste protokol o suradnji potpisali do kraja mandata, što sugerira da vaša potpora Vladi ne ovisi izričito o realizaciji dogovorenog.

– Ovisi, ako ključan projekt, model obiteljske mirovine, ne bude realiziran u roku koji smo za to odredili, nema više suradnje.

Ostali vaši prijedlozi su samo bonus?

– Oni su značajni, trudit ću se da ih Vlada prihvati, srčano ću ih kao zastupnik braniti, ali ti zakoni nisu presudni. Obiteljske mirovine jesu presudne.

Onda ste taj protokol s Plenkovićem potpisali do datuma koji ste spominjali.

– Točno, tada ćemo znati je li ono što smo potpisali ispunjeno i može li se naša suradnja stoga nastaviti. Pozivam javnost da, zajedno sa mnom, prati hoće li do 1. siječnja 2023. početi isplata obiteljskih mirovina. Stalo mi je da bude tako i zato sam i napravio ovo. Meni se javljaju ljudi koji trpe, teško žive, a s preminulim supružnikom su godinama izdvajali za mirovine. I to me dovelo do ove projektne suradnje. Kada umre bračni partner umirovljenika, udovica ili udovac ima pravo na svoju mirovinu ili 70 posto mirovine preminulog. Novo će rješenje biti da će imati pravo na 80 posto mirovine preminulog supružnika ili na svoju plus dio mirovine preminulog partnera, 50 posto na početku pregovora, možda će i više.

Svjetonazor

Od vas se očekuje da u svemu podržavate Vladu, ne samo u vezi s mirovinama.

– Slobodno ću glasati kod svjetonazorskih stvari. Zna se da sam iz obitelji partizana.

Ali, kada opozicija zatraži opoziv nekog člana Vlade, vaša će dužnost biti da glasujete protiv.

– Ti jalovi pokušaji opoziva nikad ne ovise samo o jednom čovjeku. Opozicija skupi obično pedesetak glasova, a ne 76.

Od svih zastupnika parlamentarne većine svejedno se očekuje da dođu na glasovanje i podrže svog ministra. Vi ćete ubuduće u Saboru glasovati kao, recimo, Branko Bačić.

– Pitanje je očekuje li se to od mene. I opozivi ministara mogu imati svjetonazorsku dimenziju.

Može se dogoditi da dignete ruku za smjenu nekog člana Vlade?

– O tom potom.

Do jučer ste o aktualnoj Vladi, kao oporbeni zastupnik, govorili da nije dobra, sigurno ste sada promijenili mišljenje.

– Podredio sam se cilju dobrobiti umirovljenika i s tog puta neću skrenuti, koliko god se ne mene nabacivali blatom. Potrebno je, umjesto vrapca na grani, imati goluba u ruci. Ovo je moj svojevrstan politički testament za umirovljenike. Mišljenje o Vladi zadržat ću za sebe, kako biste postigli neki politički cilj morate i zagristi kiselu jabuku. Općenito s hrvatskom politikom nisam oduševljen, ni s opozicijom ni s pozicijom. Da se razumijemo, sa svima se u Saboru, neovisno o političkoj pripadnosti, i dalje srdačno pozdravljam. Svi znaju da je Hrelja dobronamjeran, nikad nikome nisam nešto ružno rekao. Druga je stvar moja odluka da se više neću boriti s vjetrenjačama i besmisleno predlagati zakone koji neće biti usvojeni.

U svakoj demokratskoj državi postoji opozicija, nije besmisleno biti opozicija.

– Opozicija ima smisla i potrebna je. Rekao sam osoban stav, moj besmisao sada se pretvara u smisao. Nisam više htio raditi sizifovski posao, znajući da neće biti pomaka. Umirovljenici nemaju vremena za čekanje.

Zašto se u prošlom sazivu Sabora niste priključili zastupnicima koji su otišli u parlamentarnu većinu, zašto vam tada nije bilo stalo do obiteljskih mirovina?

– Ta tema nije aktualizirana u to vrijeme, nije to činila ni moja stranka, u čijem vodstvu i danas sjede uglavnom isti ljudi. Danas to jest aktualno.

Zahvalan Čačiću

U prošlom sazivu ste podržali državni proračun za 2018.

– Riješio sam time jedan drugi gorući problem, za 3.850 ljudi s dokupljenim mirovinama. Jednokratno sam zbog toga podržao državni proračun i nisam se obvezao na dulju suradnju. Ovo sada je malo veći zalogaj.

Je li vam Plenković krajem 2017. nudio trajniju suradnju?

– Nije.

Nije jer nije postojala prijeka potreba za vašim glasom u Saboru. Sada, međutim, Vlada, zbog politički svojeglavog Radimira Čačića, koji javno govori da i ne mora biti u parlamentarnoj većini jer mu koalicija s HDZ-om samo šteti, treba glas Silvana Hrelje.

– Vlada i bez mene ima 76 zastupnika.

Ima, ali s Čačićem se nikad ne zna. Nepouzdan je, nervira HDZ.

– To je njegov posao, on to voli. Nisam ni ja tu da bih ispunjavao njihove želje, nego potrebe umirovljenika. A gospodina Čačića iznimno poštujem, da nije bilo njega HSU nakon 2011. ne bi bio parlamentarna stranka. Čačić je lobirao da HSU bude na listi Kukuriku koalicije i zahvalan sam mu na tome što smo do danas ostali parlamentarna stranka i možemo se zalagati za rješavanje problema umirovljenika.

Zahvalni ste Čačiću, ali ste mu svojim potezom sada smanjili političku moć u vladajućoj koaliciji, reformisti više nisu ključan 76. glas.

– Čačić je vrstan znalac politike, posjeduje pregovaračke vještine i pronaći će način. Ne brinem se ja za njegov politički status, Čačić je sjajan politički igrač što god tko mislio o njemu.

Tvrdite na niste prevarili birače.

– Za mene ljudi nisu glasali zato što imam na glavi srp i čekić, nego zbog rješenja svojih problema. Nisam prevario dvije i pol tisuće birača koji su prošle godine preferencijski glasali za mene, ni onih šest i pol tisuće koji su to učinili 2015., ni onih pet i pol tisuća 2016., niti 12 i pol tisuća mojih birača 2007. nisam prevario. Uvijek sam za njih radio što sam mogao, a oni su dobivali oni što im je pripadalo po struci.

Projektna suradnja

U redu, niste izdali tih dvije i pol tisuće ljudi koji su vam prošle godine dali glas. Ali, to vam niti izdaleka ne bi bilo dovoljno za osvajanje zastupničkog mandata da niste bili na SDP-ovoj listi. Teško da su svi oni koji su u vašoj izbornoj jedinici zaokružili Restart koaliciju priželjkivali da vi budete HDZ-ov partner.

– Ako ćemo tako, ja sam dva puta bio treći na listi po preferencijskim glasovima, ovaj put peti, s tim da je prvoplasirani na listi dobio manje nego ja. Prema tome, pustimo tu priču, ona nema utemeljenja. Osvojio sam svoj mandat. Više sam na svim izborima svojim glasovima pridonio SDP-u nego oni meni.

Branko Bačić najavio je da će vaš primjer slijediti još neki oporbeni zastupnici.

– Ima još turbulentnih klubova. Očekivao bih, recimo, da će nestranački zastupnici koji su izabrani na SDP-ovoj listi osnovati svoj klub.

Specifičnost protokola o kojem govorimo je da ste ga vi potpisali u vlastito ime, a ne kao predstavnike stranke kojoj pripadate.

– To je tako jer između mene i stranke nema komunikacije. Netko misli da bih ja morao nekome u stranci raportirati što radim kao zastupnik, a to tako ne ide. Kada predlažem zakone korisne za umirovljenike, predsjednik stranke je taj koji bi mene trebao zvati i koordinirati sa mnom sve aktivnosti, a ne obratno. Suradnju sam s Vladom dogovorio samoinicijativno, ne želeći opterećivati stranku koja je na lokalnoj razini negdje u lijevim, a negdje u desnim koalicijama.

Veselko Gabričević je krajem 2020. izabran za predsjednika HSU-a s programom suradnje s Plenkovićevom vladom. Da je bilo do njega, vi biste još prije pola godine pristupili parlamentarnoj većini.

– Da, možda i bez obiteljskih mirovina.

Pa zašto onda HSU nije član vladajuće koalicije?

– Zato što Silvano Hrelja respektira svoje političke partnere i odlučio se za projektnu suradnju. Imam iskustvo 18 godina bavljenja politikom i svoju glavu da procjenjujem situaciju.

Budućnost

Nitko vas iz vodstva stranke niti nakon objave vaše suradnje s Vladom nije kontaktirao?

– Nije. Priznajem da je to čudno, ali nije.

I dalje ste član stranke?

– Još uvijek da.

Do kada?

– Sve su opcije otvorene.

Koja je politička budućnost stranke kojoj ste predsjednik bili dulje od deset godina?

– Stranka starih ljudi nema budućnost. Tri mandata sam se borio za dolazak mladih, da iznjedrimo sposobne kandidate za izvršne dužnosti, da pustimo korijenje i na lokalnoj razini, ali nije me se uvažavalo. Uvijek se govorilo da mladi moraju čekati da na njih dođe red. Članove ne prima predsjednik stranke nego lokalna vodstva. Političku perspektivu nema niti jedna stranka koja želi zastupati samo određenu skupinu ljudi.

HSU je zamišljen kao stranka koja će zastupati interese umirovljenika.

– Da, ali to nije dovoljno. Takva stranka mogla je dobro funkcionirati samo do povratka duga umirovljenicima. Preuzimam svoj dio odgovornost što nisam uspio nametnuti drukčiji ritam stranci.

Kako bi to HSU mogao povećati svoj politički doseg?

– Za odgovor na to pitanje ne mora se ići dalje od Slovenije, gdje je u njihovom Desusu, stranke koja je inicijalno okupljala umirovljenike, 30 posto članova mlađe od 50 godina. Oni imaju svoje ljude na izvršnim i lokalnim i državnim dužnostima. Tko će vjerovati stranci koja za gradonačelnika kandidira čovjeka koji ima 75 godina?

Hoće li HDZ uzeti HSU na svoju listu za iduće parlamentarne izbore?

– To nije moj problem. Čitam da će na izbore HSU izaći s ostalim umirovljeničkim strankama i udrugama, sretno im.

Kakva je vaša politička budućnost?

– Ni nje nema. Po završetku ovog mandata imat ću 66 godina i 47 godina radnog staža, bez dana beneficija. Nikad prije nisam bio u mirovini. Iz politike odlazim za tri godine, više se neću kandidirati na izborima.