Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
Cijene pšenice prošle su godine bile identične cijenama od 2020. godine. Nije bilo razloga za poskupljenja, kazao je Sever
povezane vijesti
Poskupljenja i nova lista proizvoda s ograničenom cijenom. Jučerašnji povod sastanku vrha Vlade s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača bio je analiza i korekcija popisa proizvoda ograničenih cijena te daljnji koraci za zaštitu potrošača. Što država uopće može činiti na slobodnom tržištu, što se očekuje od Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja?
Ivo Milatić, Ministarstvo gospodarstva, u emisiji U mreži Prvog HRT-a kazao je kako se Vlada vodila istim idejama kao i tada kada se formirala prva lista od 30 artikala, a to je da se s cijenama koje bi imale fiksaciju zaštiti najugroženiji dio stanovništva.
– Ideje o fiksiranju marži nisu toliko učinkovite kao fiksiranje gornje cijene. Trebamo doći do prosječnih cijena koje se trebaju držati kako bi se pomoglo najugroženijima, istaknuo je.
Krešimir Sever iz NHS-a kazao je kako je dobro da su se obje liste proizvoda stvarale zbog toga što, kako kaže, cijene u Hrvatskoj divljaju.
– Građanima je teško pokrivati mjesečne troškove stoga što su i prihodi mali, a izdvajanja za hranu su izuzetno visoka. Udio hrane u mjesečnoj potrošnji prosječnog kućanstva je iznad 27 posto, u siromašnijim kućanstvima to je preko 40, 50 i 60 posto, naglasio je.
Dodaje kako su sindikati inzistirali da se i kruh stavi na listu stoga što je on, kako kaže, bezobrazno poskupljivao bez ikakvog razloga.
– Cijene pšenice prošle su godine bile identične cijenama od 2020. godine. Nije bilo razloga, ali su se pekari natjecali tko će dignuti cijenu više, a bahatili su se i dobavljači, ali i trgovci koji uvjeravaju da je njihova dobit na razini marži od 2 posto, naglasio je.
Ističe kako je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pokazala da je 2023. godine rast prihoda u maloprodaji bio za preko 16 posto veći u odnosu na 2022.
Igor Vujović iz Udruge potrošača Hrvatske rekao je kako su potrošači slabo upoznati s listom proizvoda s ograničenom cijenom, ali su dobro informirani o tome „kako im se otimaju novci”.
Sever smatra kako bi svi proizvodi kojima je cijena zamrznuta trebali u trgovinama biti jasno vidljivi.
Milatić naglašava kako je Vlada svjesna teritorijalnog ograničenja opskrbe.
– Jedan dio principala kada je uvozna roba u pitanju tjera naše dobavljače da kupuju od tih zastupnika. Pokrenuli smo na razini EU da se to analizira kako se ne bi stvarale cijene koje su značajno veće, rekao je.
Dodaje kako se s informacijom treba doći do kupca pojedinca jer tako je teško i trgovcima dizati cijene.
Nisu jedino trgovci krivi za poskupljenja
Martin Evačić, HUP trgovina, kazao je kako žele upoznati građane da nisu jedino trgovci krici za poskupljenje.
– Svi pričaju o nepoštenim trgovačkim praksama i smatraju da trgovci varaju potrošače. Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi regulira odnos između dobavljača i trgovaca. On je suzio mogućnosti trgovaca u odbijanju proizvoda koji imaju previsoku cijenu. Tim su nam zakonom svezane ruke u pregovoru s dobavljačima, naglasio je.
Ističe kako se mora razlikovati marža od zarade. Marža je nešto što se stavlja na nabavnu cijenu i od toga se plaćaju radnici, struja, najam, razvoj tvrtke.
– Što se tiče profitne marže ona je 2,5 posto, a u EU je 2,3 posto, kazao je.
“U Hrvatskoj je sve preskupo”
Sever je rekao kako je činjenica da je u Hrvatskoj sve preskupo, a trgovci to jako dobro znaju i nitko od njih ne živi loše.
Milatić je kazao kako je rast neto dobiti u trgovini od 2019. do 2022. godine je 62,9 posto.
– U Hrvatskoj imamo dva velika generatora inflacije. To su usluge i hrana. Investicije koje je Vlada osigurala, stvorile su moguće i rast cijena, naglasio je.
Dodaje kako se inflacija mora svesti u dva posto.
Vujović smatra kako se treba ići u veću kampanju glede proizvoda s ograničenom cijenom.
Sever naglašava kako je HNB odgovoran za stabilnost cijena i ona mora ponuditi rješenje s Vladom.
