ZAGREB) – Predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa izjavio je u petak da je kazneni odjel najvišeg suda, vezano uz problematiku osiguranja prisutnosti okrivljenika tijekom kaznenog postupka, ukazao na moguća rješenja ali da je na zakonodavcu da se odluči koji je najprihvatljiviji.

Kazneni odjel Vrhovnog suda elaborirao je cijelu situaciju, pokazao je gdje postoji zakonska praznina i na koji se način ona može riješiti, rekao je Sessa novinarima, dodavši da je pismo koje je danas poslano ministru zaključak sjednice Kaznenog odjela Vrhovnog suda vezano za taj problem.

Ministar pravosuđa i uprave prošlog tjedna zatražio od predsjednika Vrhovnog suda i glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj Šipek da se očituju je li postojeći zakonski okvir „dostatan za donošenje odluka o mjerama osiguranja prisutnosti okrivljenika” nakon što je Zoran Mamić zatražio da zatvorsku kaznu odsluži u BiH.

Sessa je novinarima kazao da na njima nije da diktiraju neko rješenje nego da predlože više mogućnosti, dok je na zakonodavcu da odluči koji je od tih modela najprihvatljiviji.

Posebno je naznačio da je Kazneni odjel upozorio i na standarde Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda o kojima treba voditi računa kada se o toj praznini bude raspravljalo. Smatra da uvijek treba prepustiti sudu da procjeni postoje li okolnosti koje bi opravdavale mjere koje ograničavaju slobodu građana.

“To bi radio sud po službenoj dužnosti, ili na prijedlog stranke, ili državnog odvjetnika, ali treba ostaviti sudu zadnju riječ u toj procjeni”, rekao je Sessa.

Ustvrdio je pritom da neka mehanička rješenja koja bi automatski dovodila do ograničavanja slobode ne bi bila dobra i da ne bi bila čak u duhu Europske konvencije za ljudska prava.

Novinarima je rekao da je sjednica kaznenog odjela dala nekoliko elemenata, ali nije želio govoriti o detaljima. “Ja bih se na tome zadržao, sada koji će zakonodavac izabrati model to je na njemu, ako će uopće ići u tu novelu Zakona o kaznenom postupku”, rekao je.

Ljut zbog Mamićevih optužbi

Sessa je ponovio da između njega i Mamića nije bilo nikakvih kontakata, osim jednog jedinog prije 18 ili 19 godina kad je on došao na Općinski sud u Zagrebu kao stranka.

“Niti je on meni išta nudio niti sam ja od njega išta tražio niti je on meni išta davao niti sam ja od njega išta uzimao i to je jedna bezočna laž koja predstavlja nasilje nadamnom i mojoj obitelji”, rekao je Sessa, dodavši da on nema mogućnosti tražiti u Hrvatskoj pravnu zaštitu u kaznenom postupku, a za građanski postupak ima tri godine vremena.

Ustvrdio je da ga ne ljute samo Mamićeve optužbe na njegov račun već i to što se one uzimaju “kao zdravo za gotovo i da se jednom takvom čovjeku, kriminalcu, osuđeniku vjeruje na temelju nekih njegovih fantazija”.

Za ponašanje osječkih sudaca rekao je da je apsolutno nedopustivo, no drži da generalizacije nikad nisu dobre pa treba pustiti tijela koja vode postupke protiv tih sudaca da dovrši postupak u mirnoj atmosferi pa će vidjeti što je istina, a što nije.

Sessa je ponovio da se nema namjeru ponovno javiti na natječaj za predsjednika Vrhovnog suda jer očito njegova kandidatura ne bi bila prihvaćena od strane predsjednika Republike.

Smatra da je loše da se ni jedna sudac Vrhovnog suda nije javio za predsjednika tog suda, nazvavši pogrešnom tezu da on nije nikom dozvolio da se javi.

“Zašto se drugi suci na Vrhovnom sudu nisu javili, ja mogu reći da su valjda misli da sam ja sasvim dobar predsjednik Vrhovnog suda”, zaključio je Sessa.

Smatra da je poruka po kojoj bi bilo koji sudac, ako bi se javio na natječaj, bio u sukobu interesa i da je ta poruka možda obeshrabrile suce da se jave na oglas DSV-a.