Predsjednik Uprave “3. maja” Edi Kučan

Iduće godine očekuju nas tri primopredaje

Godinu na izmaku predsjednik Uprave “3. maja” Edi Kučan ocjenjuje zahtjevnom, ponajprije jer je početkom rujna istjecao dvogodišnji moratorij na naplatu zaostalih dugovanja prema dobavljačima, kooperantima i drugim vjerovnicima.

– Zahvaljujući razumijevanju Vlade, ali i svih naših vjerovnika, uspjeli smo doći do rješenja kojim smo se zajedničkim snagama pozicionirali prema nastavku gradnje brodova na ovom lokalitetu, kazao je direktor riječkog brodogradilišta pred kojim bi trebala biti prilično živahna poslovna godina.

– Iduće godine očekuju nas tri primopredaje. To je tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija “Santiago”, a potom u lipnju dolazi na red i brod za prijevoz automobila, odnosno novogradnja 514, uz porinuće djelomično opremljenog trupa za novi polarni kruzer za Scenic grupu na kojem će naši zaposlenici nastaviti intenzivno raditi i u dijelu njegovog završnog opremanja, a odnosi se to na cjevarske, bravarske i elektroinstalacijske radove, najavio je Kučan kojeg smo upitali i za novogradnju na navozu, a riječ je o još jednom samoiskrcavajućem brodu za prijevoz rasutih tereta koji se nastoji ponovo ugovoriti s kanadskom brodarskom kućom Algomom.

– U najboljoj volji i vjeri mislim da ćemo u tome uspjeti jer je riječ o novogradnji koja bi trebala kreirati i zacrtati nadolazeću poslovnu godinu s obzirom na to da je pandemija malo prolongirala početak gradnje novog Scenicovog kruzera, ali se nadamo da ćemo u taj projekt pod vodstvom MKM Yachtsa ući početkom iduće jeseni. U kontinuitetu nastavljamo raditi i poslove za treća lica, upravo smo angažirani na gradnji djelomično opremljenog trupa za jednu 50-metarsku jahtu, a riječ je o poslu koji smo ugovorili s Itaquom. U “3. maju” smo u nešto više od dvije godine uspjeli učiniti puno dobrog posla, a nadam se da će se tako nastaviti i dalje. Želim još jednom zahvaliti svim našim zaposlenicima, kooperantima i svim našim poslovnim partnerima, naravno i Vladi koja nam daje podršku, a bez kojih nastavak proizvodnje u našem brodogradilištu ne bi bio moguć, zaključio je Edi Kučan.

Članica Uprave “Viktora Lenca” Sandra Uzelac

U novu godinu s dobro popunjenim kapacitetima

– Sa zadovoljstvom ispraćamo ovu, još jednu čudnu i zahtjevnu, no ipak, s obzirom na okolnosti, uspješnu godinu. U novu 2022. ulazimo s dobro popunjenim kapacitetima i želimo vjerovati da će se tako i nastaviti, bez većih oscilacija u zaposlenosti kakve smo vidjeli početkom drugog polugodišta. U našoj djelatnosti je vrlo kratko razdoblje od nuđenja do ugovaranja i realizacije poslova, pa je vrlo teško planirati više mjeseci unaprijed, no imamo razloga nadati se da bi iduća godina u odnosu na ovu na izmaku mogla biti bolja i po prihodima, a onda i po dobiti. Ipak, očekujemo još jedno vrlo zahtjevno razdoblje u kojem ćemo se potruditi da povećane troškove, što zbog rasta cijena, prvenstveno energije, ali i zbog potrebe balansiranja raspoložive radne snage u odnosu na potrebe, kompenziramo još boljom učinkovitosti i fleksibilnosti, ocjenjuje šefica remontnog brodogradilišta “Viktor Lenac” Sandra Uzelac, koja je posebno apostrofirala nastavak suradnje sa Šestom flotom Američke ratne mornarice i ugovorenim poslovima s kojima startaju u siječnju. Dodaje i da će iduća poslovna godina biti obilježena planiranjem, pripremom i, nadaju se, početkom realizacije većih investicijskih projekata s ciljem rasta konkurentnosti i boljeg pozicioniranja na tržistu, kao i da će najvažnije od svega biti sačuvati zdravlje i sigurnost radnika, podugovarača i predstavnika klijenata s obzirom na izvjesni nastavak pandemije.

– Zahvaljujući velikom broju naših radnika i podugovarača koji su prepoznali važnost cijepljenja kako za vlastito zdravlje i zaštitu bliskih osoba, tako i u smislu očuvanja zdrave radne okoline, do danas smo pandemiju prošli prilično dobro i sve projekte u prethodne dvije godine odradili na vrijeme bez kašnjenja. Sigurna sam da ćemo, uz odgovoran pristup svih nas i poštovanje mjera i uputa, tako nastaviti i u idućoj godini.

Predsjednik Uprave Dalmonta Ivan Ivić

Razvijamo projekte brodova na obnovljive izvore energije

Vlasnik Dalmonta, s kojim je u Kraljevici nastavljena djelatnost brodogradnje i remonta brodova, Ivan Ivić, kaže kako su proteklu izazovnu pandemijsku godinu iskoristili za razradu projekta ulaganja u infrastrukturu Luke posebne namjene brodogradilište Kraljevica te podizanje kvalitete radnih procesa. Rezultat toga je da u 2022. kreću s projektom “Optimizacije gradnje i remonta brodova kroz energetske uštede i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije u brodogradilištu Dalmont”, koji je sufinanciran sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Upravo su u predbožićnom tjednu potpisali ugovor s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja.

– Najveći dio projekta odnosi se na poboljšanja i instalaciju novih rasvjetnih sustava, izgradnju fotonaponskih elektrana, zamjenu postojećih strojeva energetski učinkovitijima te uvođenje sustava za upravljanje energijom. Iduće godine u planu su nam implementacije novih ISO standarda, što ćemo realizirati u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Baš kao što nastojimo samu infrastrukturu i proizvodni proces prilagoditi korištenju čim više obnovljivih izvora energije, jednako tako razvijamo i projekte brodova na obnovljive izvore energije. Naši uspješno isporučeni projekti električnih putničkih brodova za Nacionalni park Krka iz predpandemijskih godina bili su nam poticaj da krenemo dalje s projektima brodova većih dimenzija. Nadamo se i skoroj realizaciji. Ne smijemo zaboraviti našu temeljnu remontnu djelatnost, nacionalnog linijskog brodara te druge domaće i inozemne brodare s kojima zajednički nastojimo prebroditi situaciju na tržištu i nastaviti pružati jednako kvalitetnu brodopopravljačku uslugu, navodi Ivić. Razloga za zadovoljstvo u Dalmontu imaju i ostvarenim poslovnim rezultatima.

– Unatoč neizvjesnosti zbog pandemije i velikom povećanju cijena osnovnih sirovina koje koristimo, uspjeli smo u 2021. imati popunjene kapacitete brodogradilišta i zadržati broj radnika, te možemo reći da se povećanje odrazilo i na financijske rezultate kada uspoređujemo s 2020., zaključio je Ivić.

​Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić

ACI marina u Porto Barošu transformirat će Rijeku

Predsjednik uprave ACI-ja Kristijan Pavić ističe kako je iza tvrtke uspješna godina u kojoj su učinjeni koraci koji opravdavaju optimizam i za nadolazeću, kada očekuje nastavak pozitivnog trenda u normalizaciji poslovanja, uz brojne nove projekte.

– Pritom nadu ulijeva i značajan broj rezervacija koje već sad bilježimo za sljedeću sezonu, za razliku od prošle, kada su se rezervacije događale “last minute” jer se gosti nisu usuđivali planirati i rezervirati unaprijed. Realizacija rezervacija, naravno, ovisi o razvoju pandemije, kaže Pavić.

– Ono što svakako želimo iz ove godine prenijeti u iduću su iznimno uspješni rezultati ostvareni u trećem kvartalu. Tome će pridonijeti i ACI marina Korčula, u kojoj smo uspješno završili radove na rekonstrukciji infrastrukture i izgradnji lukobrana.

Osim Korčule, nove vizure poprimit će i ACI marina Dubrovnik. Uz već podignutu razinu gastronomske usluge, jednu dizalicu i dva travel lifta, bazen, ACI Golf Range teren i teniske terene, sadržajne kulturne i glazbene programe, usluge najma električnih romobila, bicikala i mopeda, radimo i na rekonstrukciji gata i obalnog zida u marini. Rekonstrukcija će omogućiti uplovljavanje četiri do pet metara duljih plovila nego dosad te ćemo dobiti 220 metara nove obale za prihvat većih brodova. U cijeloj marini izvodi se rekonstrukcija infrastrukture, a priprema se i dokumentacija za izgradnju servisne zone koja će biti najveća na južnom dijelu Jadrana. I naravno, tu je buduća ACI marina Rijeka, u luci Porto Baroš, jedna od najvećih investicija u nautički turizam u hrvatskoj povijesti. Marina će transformirati Rijeku u nautičko središte Jadrana, pa i Mediterana. Uz velik broj novih radnih mjesta, unaprijedit će život stanovnika riječke regije, ali i napraviti prekretnicu za cjelokupni hrvatski turizam, budući da će značajno obogatiti njegovu ponudu te postaviti nove standarde. No, kako bismo i u ostalim ACI marinama adekvatno odgovorili na zahtjeve tržišta i podigli kvalitetu usluge, nužno je produljenje koncesija. Bez produljenja koncesija nema novih ulaganja, dugoročnog planiranja ni daljnjeg razvoja hrvatskog nautičkog turizma, kaže Pavić.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka d.d. Duško Grabovac

Predvidjeli smo konzervativni rast od dva do tri posto

Luka Rijeka d.d., najstariji koncesionar u riječkom lučkom bazenu, ove je godine ostvarila pozitivne pomake u količinama prekrcanog tereta, posebno u prvom dijelu. Za iduću je godinu, prema riječima predsjednika uprave Duška Grabovca, predviđen rast, doduše u relativno skromnim postocima, ponajprije zbog problema s otpremom s terminala za rasute terete u Bakru željeznicom, kao i radova na takozvanim CEF projektima rekonstrukcije i dogradnje lučkih površina, od kojih je onaj u lučkom bazenu Rijeka vrijedan 33,6 milijuna eura. Zajednički ga provode Luka Rijeka d.d. i Lučka uprava Rijeka, a obuhvaća radove na rekonstrukciji infrastrukture u Bazenu Rijeka na Praškom, Budimpeštanskom i Bečkom pristaništu te Visinovom, Orlandovom i De Franceschijevom gatu, uz obnovu i povećanje nosivosti lučkih operativnih površina, kojima će biti povećana nosivost, uz obnovu i dogradnju željezničkih kolosijeka.

– Predvidjeli smo dosta konzervativno rast od dva do tri posto, s obzirom na radove vezane za CEF projekte i ograničene mogućnosti prihvata i manipulacije teretom na terminalu Rijeka, ali prije svega zbog neizvjesne mogućnosti otpreme tereta iz terminala Bakar, koji je po tonama i zaradi možda najvažniji faktor poslovanja luke. Izuzetno se pozitivnim pokazalo otvaranje Terminala “kontejner depoa”, na pozadinskom terminalu Škrljevo, koji je u prvom mjesecu poslovanja popunjen s oko 2.000 kontejnera i koji širimo i dovršavamo u hodu. Ostali terminali imaju dobre najave, i sigurno neće imati manje tereta nego ove godine, kaže Grabovac.

Od pozadinskog terminala na Škrljevu velika očekivanja imaju i u tvrtki Jadranska vrata (AGCT) koja upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, gdje je i ove godine ostvaren rekordan promet kontejnera od približno 315 tisuća TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), i to unatoč činjenici da terminal radi samo s jednim privezištem, zbog radova na povećanju dubine mora duž cijelog terminala, te poremećajima u opskrbnim lancima zbog kojih je kroz dobar dio godine bio uvelike poremećen i raspored uplovljavanja kontejnerskih brodova. U AGCT-u do kraja iduće godine očekuju završetak radova na povećanju dubine mora, što će terminalu omogućiti rad na dva privezišta, od kojih će jedno biti namijenjeno manjim, takozvanim feeder brodovima, a drugo velikim kontejnerskim “maticama”. Nakon ove, prve faze povećanja dubine, u AGCT-u planiraju i drugu, kojom bi dubina mora bila povećana na 16,5 metara, što bi omogućilo prihvat još većih brodova, s više tereta.

Optimizam za iduću godinu u AGCT-u temelje i na ovogodišnjem rastu prometa prema tržištima srednje Europe, kao i rastu željezničkog kontejnerskog prometa koji je ove godine u pojedinim mjesecima imao udio od pedeset posto u kopnenom transportu kontejnera s terminala i do njega. Također, prema riječima direktora terminala Emmanuela Papagiannakisa, u prilog daljnjem rastu prometa na Brajdici ide i činjenica da su luke južne Europe sve više prepoznate i priznate kao ulaz za robu za srednju Europu što će, vjeruje, u budućnosti biti sve izraženije.

U AGCT-u najavljuju kako bi ukupan kapacitet Brajdice u idućim godinama, s povećanjem dubine mora i daljnjim razvojem željezničkog kontejnerskog prometa te terminala na Škrljevu, trebao rezultirati povećanjem kapaciteta terminala na 500 tisuća do 600 tisuća TEU-a godišnje.

Nacionalni putnički brodar Jadrolinija

Nastavak oporavka od krize izazvane pandemijom

Iz nacionalnog putničkog brodara Jadrolinije poručuju kako godinu pred nama dočekuju spremni na nove izazove. Već u siječnju Jadrolinija obilježava 75 godina od osnutka kompanije, u kojoj očekuju nastavak oporavka od krize izazvane pandemijom, nova ulaganja i okretanje zelenim tehnologijama.

– Već je turistička sezona 2021. donijela značajan porast prometa u odnosu na 2020. te se nadamo dodatnom približavanju poslovnim rezultatima rekordne 2019. Brigu o sigurnosti posade i putnika tijekom putovanja nastavljamo i u 2022., kao i opravdavanje nacionalne oznake “Stay Safe in Croatia”, čiji smo ponosni nositelji. Nastavljamo s ulaganjima u razvoj poslovanja, prije svega u razvoj flote te okretanju zelenim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije. Pronalazak rješenja za podizanje razine ekološke učinkovitosti postao je nužan za održavanje napretka unutar naše industrije. U Jadroliniji rješenja pronalazimo na dvije razine – ulaganjem u nove tehnologije koje moderniziraju postojeće brodove, te obnovom flote brodovima na obnovljive izvore energije koji bi odgovarali potrebama linija i specifičnostima luka na Jadranu.

Foto Marko Gracin

Već nekoliko godina prepoznajemo važnost ulaganja u digitalnu transformaciju poslovanja s ciljem podizanja kvalitete usluge. To činimo i kroz kontinuirano razvijanje usluge bookinga na našim trajektnim linijama. Popis linija na kojima je ova usluga dostupna raste, a taj ćemo proces nastaviti i u nadolazećoj godini. Svi navedeni procesi na koje ćemo se u 2022. fokusirati za cilj imaju potvrđivanje pozicije Jadrolinije kao lidera u pomorskom putničkom prijevozu na Jadranu, navode iz Jadrolinije.

Uprava Liburnia Riviera Hoteli

I dalje pojačani trend last minute bookinga

– Iduća 2022. godina će biti još jedna izazovna godina za turistički sektor. Poseban utjecaj na booking imat će daljnji razvoj epidemiološke situacije u zemlji i na našim glavnim emitivnim tržištima. Slijedom toga za očekivati je da će se pojačani trend last minute bookinga koji je obilježio 2021. nastaviti i u 2022. Veseli nas što su unatoč nepredvidivoj epidemiološkoj situaciji za vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika LRH otvorili šest svojih objekata na Opatijskoj rivijeri. Posjetitelji mogu uživati u bogatoj ponudi novootvorene kavane Imperial te adventskih kućica na terasi Heritage Hotela Imperial gdje ih čeka i prigodni foto-punkt. U kavani Strauss posjetitelje očekuje blagdanski ugođaj uz delicije iz jedinstvenog čokoladnog kutka, Choco burgera i vrhunske craft kave, poručili su kao odgovor na pitanje o očekivanjima u 2022. te ispraćaju 2021. iz Liburnia Riviera Hotela iz Opatije.

Predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck

Nastavit ćemo pratiti kvalitetne i održive projekte

​Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke, naglašava da se Hrvatska nalazi pred važnim događajima za svoju ekonomsku i političku budućnost.

– Ohrabrena snažnim oporavkom ekonomije u drugom tromjesečju 2021. te odličnom turističkom sezonom, Hrvatska ide prema realizaciji dvaju strateških vanjsko-političkih ciljeva: ulasku u tzv. Schengenski prostor, što bi se prema najavama moglo dogoditi tijekom 2022., te ulasku u eurozonu, s ciljanim datumom 1.1.2023. Na putu implementacije eura, pred cjelokupnim hrvatskim gospodarstvom velik je i zahtjevan zadatak. Bankarski sektor već je krenuo s procesom prilagodbe kako bi se financijski sustav na vrijeme pripremio na uvođenje nove valute. Iako uvođenje eura za banke podrazumijeva i određene, ne baš tako male troškove, ukidanje valutnog rizika donijet će dugoročnu stabilnost za hrvatsko gospodarstvo, a pozitivno će djelovati i na povećanje njegove međunarodne konkurentnosti. Uz zabilježene pozitivne ekonomske trendove, zadržavanje stabilnosti javnih financija te potencijal koji leži u korištenju europskih fondova u okviru Next Generation programa, s optimizmom se može gledati u budućnost. Stabilnost, kapitaliziranost i visoka likvidnost bankarskog sustava predstavljat će vrlo važan oslonac na putu daljnjeg oporavka i rasta hrvatske ekonomije, ali i realizaciji željene liderske pozicije Hrvatske na regionalnoj razini. Za to je potreban i dodatni, kontinuirani rad na unapređenju investicijske i pravne sigurnosti, kao temeljnih preduvjeta dugoročno održivog gospodarskog rasta i razvoja. U tom segmentu Hrvatska ima još uvijek značajan prostor za napredak. Erste banka će svojim poslovanjem i aktivnostima podupirati gospodarski razvoj, s ciljem poticanja prosperiteta svojih klijenata i zaposlenika, ali i hrvatskog društva u cjelini. Operativno i financijski, u idućoj godini zadržat ćemo stabilnost poslovanja, uz željeni rastući trend osnovnih pokazatelja. Raspolažemo visokom količinom likvidnosti te ćemo nastaviti pratiti sve kvalitetne i održive projekte, posebice realnog sektora, ali i financijske potrebe građana te jedinica lokalne uprave. Rad na daljnjem razvoju digitalnih rješenja, još snažniji fokus na savjetodavnu uslugu koju naši klijenti mogu dobiti u fizičkim poslovnicama te daljnje usklađivanje s ESG principima u svim segmentima poslovanja Erste grupe u Hrvatskoj, bit će temeljne strateške odrednice našeg poslovanja u budućnosti, zaključuje Christoph Schoefboeck, predsjednik uprave Erste banke.

Članica Uprave Plodina Mirjana Palada Kmetović

Očekujemo rast i ekspanziju

​Mirjana Palada Kmetović, članica Uprave Plodina, ističe da su zadovoljni postignutim u 2021. godini.

– Otvorili smo 12 novih supermarketa i ostvarili rast od 15 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2022. godinu ulazimo sa 107 supermarketa i očekivanjem da ćemo postići rast i ekspanziju kao i u 2021. godini. U 2022. godini nas očekuje i uređivanje poslovne zgrade i proširivanje logističkih kapaciteta te opsežne pripreme za uvođenje eura. Vjerujemo da će 2022. godina biti za nas uspješna barem kao i ova koja je na izmaku, ističe Mirjana Palada Kmetović, članica Uprave Plodina.

SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER

Glavni izvršni direktor JGL-a Mislav Vučić

Istim smjerom uz nastavak ulaganja u održivo poslovanje

Riječki JGL, prema riječima glavnog izvršnog direktora Mislava Vučića, dobro se bori s aktualnom krizom, ostvaruje solidan rast s ključnim brendovima na ključnim tržištima, a nedavno je definirana i nova strategija za idućih deset godina.

– I u prošloj i u tekućoj godini nastavili smo realizirati projekte i ulagati u inovacije, nova tržišta i suvremenu tehnologiju. U 2022. idemo istim smjerom jer smo svjesni da samo hrabri i odlučni u krizi – pobjeđuju i u vremenu nakon krize. Buduće širenje JGL-a vezuje se uz nove investicije unutar projekta Integra 2020, u istraživanje i razvoj, odnosno vlastito intelektualno vlasništvo kojim ćemo razvijati inovativne i kompleksne proizvode, te u naše procese koji će se temeljiti na znanstveno i tehnološki naprednim tehnologijama. Zato smo u ovoj godini osnovali i Znanstveno vijeće JGL-a, međunarodno, nezavisno i savjetodavno tijelo, s vrhunskim međunarodnim stručnjacima. Oni će nam pomoći svojim znanjem i iskustvom da budemo još više okrenuti znanosti kod razvijanja inovativnih proizvoda.

Foto Marko Gracin

Naime, naš krajnji cilj ostaje isti – pacijentima i potrošačima omogućiti bolju kvalitetu života, posebno vezanu uz zdravlje osjetila, oka, nosa i kože. U tim smo područjima i dosad bili prepoznati kao lider i inovator, a tu poziciju ćemo i zadržati i unaprijediti. Ono što dodatno ističemo u novoj strategiji i što je utkano u svaki ključni projekt JGL-a jest nastavak ulaganja u održivo poslovanje i zaštitu okoliša. I ova je kriza pokazala koliko smo ranjivi i do koje smo točke stigli jer nismo na vrijeme vodili računa o zaštiti prirode. JGL i u tom segmentu želi predvoditi i vlastitim primjerom nastaviti pokazati na koji način se može doprinositi, vraćati i štititi naš jedini planet, ističe Vučić, dodajući da je JGL, čija su velika tržišta Rusija i Ukrajina, već naviknut nositi se s nestabilnostima na ključnim tržištima na kojima posluje.

– Preživjeli smo krizu prije nekoliko godina na istom području, tako da smo iskusniji i spremniji na potencijalne izazove. Iako je riječ o nama jako važnim te i dalje iznimno potencijalnim tržištima, svjesni smo rizika, pa sve više širimo B2B segment poslovanja, s ciljem disperziranja globalne prisutnosti. Svaka kriza smanjuje i kupovnu moć stanovništva, pa nam je potreban dodatan oprez u poslovanju i planiranju. Ipak, naši su zaposlenici i protekle i ove godine krizu sanirali natprosječnim zalaganjem, kao i iznalaženjem novih načina ostvarivanja prihoda, ističe Vučić.

S obzirom da je predstojeća godina ujedno i godina pripreme za ulazak u eurozonu, Vučić kaže kako je priprema za euro svakako jedan od važnijih projekata JGL-a u idućoj godini i predstavlja značajan zahvat u njihovom IT i financijskom sektoru te višemilijunski trošak za kompaniju.

– Nadamo se stoga da će se taj trud i investicija isplatiti te očekujemo i od domaće i od europske politike da više stanu iza svojih strateških industrija. I u ovoj krizi, farmaceutska je industrija, treća po snazi u Hrvatskoj, pokazala koliko nosi teret očuvanja održivosti zdravstvenog sustava, osiguravajući dostupnost lijekova i ostalih farmaceutskih proizvoda. Nadamo se konkretnim potezima, a ne samo deklarativnim iskazivanjima namjera, u dijelu poticanja domaće proizvodnje, zaključuje Vučić.