Za desetak dana, 7. lipnja, istječe osmogodišnji mandat desetero članova Ustavnog suda, a nadležni saborski Odbor za Ustav još nije raspisao javni poziv za izbor novih ustavnih sudaca. Željeli smo jučer predsjednika Odbora za Ustav Ivana Malenicu (HDZ) pitati namjerava li i kad sazvati sjednicu ovog tijela kako bi se donijela odluka o raspisivanju javnog poziva za Ustavni sud, ali on nije odgovarao na telefonske pozive i poruke. Ako parlamentarna većina nije prihvatila stajalište predsjednika Zorana Milanovića da Ustavni sud jednostavno treba pustiti da se ugasi, za što zasad nema nikakvih naznaka, onda će u nekom trenutku taj javni poziv ipak biti raspisan.

Činjenica je da Ustav članovima Ustavnog suda omogućuje ostanak na dužnosti najdulje šest mjeseci po završetku mandata. Dakle, Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Snježana Bagić, Branko Brkić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Rajko Mlinarić, Davorin Mlakar i Miroslav Šumanović mogu biti ustavni suci još do početka prosinca.

Ali, svejedno se još nije dogodilo da čak ni javni poziv nije raspisan prije nego što je okončan mandat nekom članu Ustavnog suda.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović napravio je ono što mu nalaže Ustavni zakon o Ustavnom sudu, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića je šest mjeseci prije isteka mandata desetero sudaca izvijestilo o tome.

No, Jandroković je tada ispravno procijenio da bi u predizbornom razdoblju vrlo teško bilo okupiti dvotrećinsku većinu potrebnu za izbor ustavnih sudaca, pa je to odgodio za vrijeme poslije izbora. Očekivalo se da će novi Odbor za Ustav odmah raspisati javni poziv, ali to je izostalo, a zastupnici su otišli na dvotjednu stanku i Sabor neće zasjedati do 11. lipnja.

Poziv Malenici

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin, koji je član Odbora za Ustav, ističe da je »jako iznenađen što gospodin Malenica nije prošli tjedan sazvao sjednicu kako bi se pokrenulo postupak izbora ustavnih sudaca«.

– Znam da se mandat članova Ustavnog suda može produljiti za šest mjeseci, ali mi smo dovedeni u vrlo kratke rokove u kojima moramo obaviti obiman posao. Zato koristim i ovu priliku da pozovem Malenicu da što prije sazovu sjednicu Odbora za Ustav. Ovo čekanje je izvan svake pameti. Bit će doista bizarno ako će se javni poziv raspisati nakon što je već istekao mandat ustavnim sucima, rekao nam je jučer Grbin.

On smatra da je primjeren rok za javni poziv 30 dana, kakav je bio 2017., kad su posljednji put birani članovi Ustavnog suda, njih tri. Ako će i ovaj put Odbor za Ustav odrediti identičan rok za prijavu zainteresiranih, praktično je nemoguće da bi procedura izbora, tijekom koje će i svi kandidati biti saslušani, bila dovršena do 15. srpnja i dvomjesečne ljetne pauze u radu Sabora.

Izvjesno je da bi zastupnici svoj uvjerljivo najvažniji posao ove godine, proces izbora ustavnih sudaca, dovršili najesen. Ključan segment tog procesa je, naravno, usuglašavanje stranaka. HDZ bi mogao pokušati zaobići oporbenu ljevicu, SDP i Možemo!, teoretski je dvotrećinska većina moguća i bez ukupno 47 zastupnika ovih dviju stranaka, ali izuzetno su male šanse da do toga dođe.

HDZ će tražiti 10

– Naš plan je nastupiti s drugim strankama ljevice i centra da zbog vremenskog tjesnaca, jer predsjednički izbori se neće moći održati u slučaju da ne popunimo Ustavni sud, ne bismo kao 2016. morali pristati i na potpuno neprihvatljive kandidate druge strane, naglašava Grbin. Uz IDS, Centar, Platformu Sjever i još neke manje centrističke stranke na svojoj strani, opozicijska ljevica bi s ravnopravne pozicije ušla u pregovore s HDZ-om i Domovinskim pokretom. Ako bi se biralo svih deset članova Ustavnog suda, većina i oporba bi vjerojatno predložile po pet kandidata. Postoji, međutim, u SDP-u ideja da se sada pristupi izboru samo šest članova, tri plus tri.

Tih šest bi, naime, s Miroslavom Šeparovićem, Matom Arlovićem i Goranom Selanecom, kojima mandat traje do listopada 2025., morali odlučivati na bitno drukčiji način nego Ustavni sud dosad. Posljednjih godina je Ustavni sud skoro sasvim uz HDZ, samo tri, najviše četiri člana zastupaju suprotne stavove. Ako bi se jednom od njih, Selanecu, pridružila još tri ustavna suca spremna glasovati protiv onoga za što se zalaže Šeparović, Ustavni sud ne bi više mogao rutinski presuđivati u prilog Vladi Andreja Plenkovića i HDZ-a. Za odluku Ustavnog suda potrebno je minimalno sedam glasova, a Šeparović, Arlović i troje njihovih budućih kolega koje bi predložio HDZ ne bi ih imali sami. HDZ će, naravno, stoga tražiti da se izabere svih deset sudaca, kako bi omjer snaga u Ustavnom sud i dalje bio neupitno u njegovu korist, makar nešto nepovoljniji nego što je trenutačno – 7:6.

Benčić: Za ljude bez integriteta nećemo glasati

Možemo! je stranka poznata po nesklonosti političkim kompromisima. Nije lako zamisliti zastupnike Možemo! kako, temeljem dogovora većine i oporbe, u tajnom glasovanju zaokružuju kandidate HDZ-a koji im nisu u potpunosti po volji. Ali, predsjednica Kluba Možemo! Sandra Benčić tvrdi da će oni ipak sudjelovati u procesu izbora članova Ustavnog suda.

– Naš je zahtjev da se u Ustavni sud bira istaknute ustavnopravne stručnjake, a ne islužene političare, koji sa strukom veze nemaju. Htjeli bismo da i HDZ po tom kriteriju predlaže kandidate. Za ljude bez integriteta, koji bi po političkoj liniji ušli u Ustavni sud, nećemo glasati, ali to je stvar predstojećih pregovora, kazala nam je Sandra Benčić.