Foto Arhiva/NL/Pixsell
Siniša Hajdaš Dončić, Mladen Kešer i Sanja Major jučer su predali kandidature, a najavili su ih i Ranko Ostojić, Mirando Mrsić i Zoran Paunović. Statutarna komisija osporavat će kandidaturu Mrsiću jer je imao prekide u članstvu i Paunoviću jer mu nedostaje mjesec dana članstva za pet godina koliko je potrebno da bi ušao u utrku
povezane vijesti
Siniša Hajdaš Dončič, jedan od sadašnjih potpredsjednika SDP-a, te Mladen Kešer, načelnik općine Kalnik poznat i kao jedan od najbogatijih hrvatskih političara s više 200 nekretnina, predstavili su jučer svoje kandidature za predsjednika SDP-a za izbore koji se održavaju 14. rujna.
Rok za podnošenje kandidatura istekao je sinoć u ponoć, a i mnogi drugi su već ranije neslužbeno, u medijima najavili svoje kandidature. One su sad zaključene, te Statutarna komisija ima tri dana da proglasi koje su od njih valjane.
Kako je poznato, Hajdaš Dončić i Kešer nisu jedini kandidati za predsjednika stranke – to su najavili i Ranko Ostojić, Mirando Mrsić, Zoran Paunović. Nekima od njih Statutarna komisija će osporavati kandidaturu – Mrsiću jer je imao prekide u članstvu u stranci, a gradonačelniku Makarske Paunoviću jer mu nedostaje mjesec dana članstva za punih pet godina, koliko je potrebno da bi netko ušao u utrku za predsjednika stranke.
Gužva za Predsjedništvo
No, još mnogo veća gužva bit će ovoga puta za Predsjedništvo, u koje se izravno bira 16 članova – 12 kao regionalni predstavnici, dok četiri ulaze prema najvećem broju glasova na nacionalnoj razini, i takvi nose kolokvijalni naziv »lucky losers«. Među njima se potom bira četiri potpredsjednika – odnosno to postaju četiri osobe s ukupno najviše glasova. Pritom SDP strogo poštuje žensku kvotu pa polovina svih funkcija pripada ženama, čak i ako imaju manje glasova od svojih muških kolega za neku funkciju. Tako dvije potpredsjednice mogu imati mnogo manje glasova od dva muška potpredsjednika, i brojni muški kandidati mogu otpasti i s deset puta više glasova, samo zato jer žene moraju imati dva potpredsjednička mjesta.
U svakom slučaju, u riječkoj regionalnoj jedinici kandidati za Predsjedništvo od zvučnijih imena su Zlatko Komadina, Mirela Ahmetović, Željko Jovanović i Sandra Krpan – zagarantiran ulaz imaju dva kandidata, jedan muškarac i jedna žena, dok treći i četvrti mogu proći samo općim glasovima članova stranke na nacionalnoj razini. Velika je to konkurencija jer je riječ o veteranima Komadini i Jovanoviću, te snažnim političkim funkcijama koje imaju Ahmetović i Krpan, kao politička tajnica SDP-a i predsjednica Foruma žena SDP-a.
Predsjednik županijskog SDP-a Ivica Lukanović neće se kandidirati za Predsjedništvo, jer se priprema za lokalne izbore 2025., gdje će prvi put nakon 23 godine SDP imati novo lice nakon Zlatka Komadine, koji tada prelazi u Sabor. Isto je i s izvršnim tajnikom Sašom Đujićem, koji je u paketu s Lukanovićem za buduće županijske izbore, te će se oni kandidirati za Glavni odbor. Slično je i s gradonačelnikom Rijeke Markom Filipovićem, koji je na Gradskom odboru podržao kandidaturu Jovanovića u ime riječkog SDP-a.
Zanimljivo će biti i u Zagrebu gdje se za Predsjedništvo kandidira Tonino Picula, za kojega se u stranci smatra da bi mogao dobiti možda i najviše glasova od svih u SDP-u za tu funkciju, a uz njega je i Sanja Major, kojoj kandidatura za predsjednicu stranke sigurno pomaže da uđe barem u Predsjedništvo. U Zagrebu će se još kandidirati Ivan Račan i Joško Klisović, te Marija Lugarić, kao predsjednica Glavnog odbora. Iako želi biti predsjednik zagrebačkog SDP-a, bivši tajnik stranke Igor Dragovan neće sada ići u bitku za vrh stranke jer je, kaže, koncentriran na lokalne stranačke izbore.
Kandidati za potpredsjednika
U osječkoj regiji kandidati koji praktički ni nemaju konkurencije su Biljana Borzan i njen najbliži suradnik Boris Piližota. Slično je i u jedinici središnja Hrvatska, gdje su Kristina Ikić Baniček i Mihael Zmajlović sigurni u prolaz. No, gužva je u Dalmaciji gdje su kandidati za Predsjedništvo i Ranko Ostojić, i Sabina Glasovac, i načelnica Supetra Ivana Marković, a i gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević koji je želio biti predsjednik stranke, ali se ipak nije kandidirao, u dogovoru s Hajdašem. Kandidat je i gradonačelnik Trogira Ante Bilić. Kao ni Dragovan, ne kandidira se Arsen Bauk, jer smatra da je dovoljno da je šef kluba u Saboru.
Jednako kao i u Dalmaciji, gužva je i u sjevernoj Hrvatskoj jer se tu za mjesto u predsjedništvu natječu Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice, ali i Neven Bosilj, gradonačelnik Varaždina. Jakšić je također bio u kombinaciji za šefa stranke, ali je na kraju u dogovoru to postao Hajdaš Dončić, no on priželjkuje baš Jakšića za potpredsjednika, a to bi mogao pomutiti Bosilj u muškoj kvoti. Tu je i predsjednik Foruma mladih Lovro Lukavečki, koji ne bi bio konkurencija Jakšiću i Bosilju da nema novog pravila, a to je da i Forum mladih mora imati barem jednog zajamčenog predstavnika u Predsjedništvu. To pak znači da je Lukavečkom ulaz praktički zagarantiran, pa to dodatno komplicira situaciju na sjeveru Hrvatske. Zastupnica Jasenka Auguštan Pentek praktički u ovoj regiji nema konkurenciju u ženskoj kvoti, i mogla bi lako ponovo proći iako je općoj javnosti slabije poznata.
Naravno, i ovog puta će raditi šalabahteri, tim više što se biraju i članovi Glavnog odbora kojih se bira stotinu, a kandidata će biti barem tri puta više. Hajdaš Dončić tvrdi da on svoj šalabaher nema, ali je poznato da bi želio da mu najbliži suradnici budu Jakšić, Ivana Marković i Ante Bilić, te Sandra Krpan ili Biljana Borzan. No, prije toga, i članovi će imati nešto za reći.
Hajdaš Dončić za porez samo na treću, četvrtu i svaku daljnju nekretninu
– Veselim se demokratskoj i normalnoj političkoj utrci, s mišlju da su nam na prvom mjestu ljudska prava kao osnov našeg krvožilnog sustava, ali i ekonomske politike, pri čemu nam cilj nije samo gospodarski rast, nego ukupan razvoj, rekao je Siniša Hajdaš Dončić na predstavljanju nakon predaje kandidature.
Podržava porez na nekretnine, ali ne način kako sada predlaže Vlada kad je riječ o kratkotrajnom najmu, nego za one nekretnine koje ne služe za stanovanje, a ni kao vikendice. Dakle, tek na treću, četvrtu i svaku daljnju nekretninu. Zalaže se i za porez na ekstraprofite, velike kompanije i banke, a na pitanje neće li Plenkovićev HDZ isto to već ostvariti dok SDP dođe na vlast, odgovara kako mu nimalo ne bi smetalo da SDP dođe na vlast i glasovima onih koji danas biraju HDZ. Svi glasači mogu biti i naši glasači, bitno je imati na umu da nam je stranka HDZ politički suparnik, a ne i ljudi koji za njih glasaju, kaže Hajdaš, koji najavljuje i promjenu Statuta SDP-a, uz uspostavljanje jasnijih kriterija za napredovanje u stranci.
Mladen Kešer, pak, predlaže osnivanje vlade u sjeni, kako bi građani točno znali koga biraju iz SDP-a za koje resore. Jedino tako možemo biti jasna alternativa HDZ-u, poručuje, a predlaže i osnivanje gospodarskog i kadrovskog odjela u SDP-u, kako bi se kadrove filtriralo iz korpusa cijele stranke.