Hrvatski i slovenski premijeri potvrdili su da će dvije države zajedno raditi na proširivanju kapaciteta LNG terminala u Omišlju, ali i gradnji novog bloka u Nuklearnoj elektrani Krško.

Resorni ministri Hrvatske i Slovenije već će se idućeg tjedna naći i početi operativno raditi na tome, objavili su Andrej Plenković i Janez Janša sinoć nakon sastanka u Banskim dvorima.

Kapacitet hrvatskog LNG terminala iznosi 2,6 milijardi kubičnih metara, od čega Hrvatska koristi oko jedne petine toga plina za svoje potrebe.

Povećanje kapaciteta LNG-a

Tehničkim prilagodbama taj je kapacitet već podignut na 2,9 milijardi kubika, kako je potvrdio premijer Plenković, a cilj je dovesti sa istim brodom u Omišlju i istom infrastrukturom taj kapacitet do 3,5 milijardi kubika.

– Ne radi se o novom brodu niti o novoj infrastrukturi, ponovio je nekoliko puta Plenković radi ovdašnje javnosti.

Taj jedan brod je dovoljan, a njega je sa 101 milijun eura financirala EU iz svojih fondova, potom sa 101 milijuna hrvatski proračun, a preostala 33 milijuna zajedno HEP i Plinacro.

To je zasad dovoljno, no ulagat će se u plinovod od Zlobina do Bosiljeva kojeg treba proširiti, a kad je riječ o transportu plina prema Sloveniji, on će “putovati” dalje od Lučkog preko Zaboka do Rogateca.

I taj plinovod već postoji, samo zahtjeva nova ulaganja u proširenje, odnosno jačanje kapaciteta, kazala su dva premijera.

Janša ističe kako je Sloveniji godišnje dovoljna jedna milijarda kubika plina, a 270 milijuna dobivat će putem LNG terminala u Omišlju. To je za nas veoma značajno, ocijenio je Janša, pokazujući time da je Slovenija spremna i financijski sudjelovati u tom poduhvatu.

Sloga oko gradnje drugog bloka Krškog

Dva premijera složila su se i da je potrebno hitno graditi drugi blok NE Krško, i to u istom omjeru kakav danas postoji, odnosno 50:50 vlasništva i investicija.

– Pratit ćemo vas, kao i dosad, poručio je Plenković Janši, a obojica su se složila da financiranje tog ogromnog projekta neče biti nikakav problem jer europskog novca ima dovoljno.

Nuklearna energija ne pridonosi rastu stakleničkih plinova, prema tome EU ima na raspolaganju dosta novca da poprati ovakvu investiciju.

“Imamo dobra iskustva u zajedničkom upravljanju u NE Krško, i taj model ćemo i nastaviti”, poručio je Plenković.

Janša poručuje kako je nuklearna energija prestala biti dio problema, i u novonastaloj situaciji oko Ukrajine postala dio rješenja koji EU itekako odobrava i potiče, a također je i čestitao hrvatskom premijeru na tome da je Hrvatska na vrijeme ušla u gradnju svog LNG terminala.

– Od 24. veljače i početka rata u Ukrajini, svijet se promijenio, i tome se treba prilagoditi. Vrijeme je da se oprostimo od ruskog plina, i sve što predstavlja alternativu toj ovisnosti o ruskom plinu, sada će se poticati.

Zato čestitam Hrvatskoj. Mnoge srednjeeuropske zemlje nisu tako razmišljale i sada će se njihova ovisnost o plinu sa istoka teže nadomjestiti, rekao je Janša.

Otvoreno pitanje granica

On je Plenkoviću čestitao i na njegovom angažmanu oko Ukrajine i prije eskalacije ove krize: “Sjećamo se vaših putovanja u Ukrajinu, to je veoma pomoglo da se u EU i NATO-u osvijesti ta situacija”, kazao je slovenski premijer.

Same detalje oko slovenskog investiranja u povećavanje kapaciteta LNG terminala u Omišlju, kao i povećanja protočnosti plinovoda od Lučkog ka Sloveniji, razradit će već idućeg ponedjeljka dva resorna ministra zadužena za energetiku, Tomislav Ćorić i Jernej Vrtovec.

Ranije je Ćorić već bio izjavio kako se “cijena mjeri u milijardama eura, ali Hrvatska je zainteresirana”, a jasno je da će se sve većim dijelom financirati iz europskog “Green deala”.

Na sastanku je otvoreno i pitanje granica: “Zadužili smo ministre vanjskih poslova da olakšaju rad ribara”, rekao je Plenković, a na pitanje o konačnom razgraničenju odgovorio je da će se to tek rješavati jer “nešto treba ostaviti Janši i za naredni mandat”.

Naime, u Sloveniji uskoro slijede novi izbori.

Dva premijera osvrnula su se i na BiH. “Založili smo se da se potaknu lideri kako bi se postigao konsenzus oko izborne reforme, da bi se moglo ići prema pravednom rješenju, da se svi konstitutivni narodi osjećaju dobro i budu jednako zastupljeni”, rekao je Plenković zajednički stav.