Klimatske promjene

“Sad ili nikad”: Kako izbjeći klimatske ekstreme?

Hina

Foto Reuters

Foto Reuters

Globalne emisije nastavile su rasti u prošlom desetljeću, dosegavši svoju najvišu točku u povijesti.



Drastični rezovi korištenja fosilnih goriva, pošumljavanje i smanjena konzumacija mesa samo su neki od poteza potrebnih u ovom desetljeću da se globalno zatopljenje održi na 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih temperatura, navodi se u izvješću UN-ove agencije za klimatsku znanost u ponedjeljak.


Unatoč upozorenjima o klimatskim promjenama koje je objavljivao Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) od 1990. godine, globalne emisije nastavile su rasti u prošlom desetljeću, dosegavši svoju najvišu točku u povijesti.


Naivan optimizam nakon COP26


Rezultat je da su globalne emisije na putu da prijeđu granicu od 1,5 stupnja Celzija koja je previđena 2015. godine Pariškim sporazumom te do kraja desetljeća dosegnu povećanje od 3,2 stupnja.




“Napustili smo COP26 u Glasgowu s naivnim optimizmom, utemeljenim na novim obećanjima i obvezama”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Gutteres po objavi izvješća.


“No trenutna klimatska obećanja i dalje bi značila povećanje od 14 posto u emisijama. A većina glavnih onečišćivača ne poduzima potrebne korake da ispuni čak ni ta nedostatna obećanja.”


U ovom trenutku, samo ozbiljni rezovi emisija u ovom desetljeću u svim sektorima, od poljoprivrede do prijevoza, energije i gradnje, mogu promijeniti stvari, navodi se u izvješću.


Čak i tada, vlade će također trebati poticati nastojanja da se zasadi više drveća i razviju tehnologije koje će otkloniti dio ugljičnog dioksida koji se već nalazi u atmosferi nakon više od stoljeća industrijske aktivnosti.


“Sad ili nikad”, priopćio je supredsjedatelj IPCC-ovog izvješća, Jim Skea.


Maratonska prepiranja oko svake riječi


Dok su se druga nedavna izvješća IPCC-a bavila posljednjim pronalascima u znanosti o klimatskim promjenama, kao i načinima svijeta da se prilagodi toplijem vremenu, izvješće objavljeno u ponedjeljak bavi se suzbijanjem emisija – zbog čega se radi o prijepornom izvješću za vlade.


Neki znanstvenici opisali su proces kao “tegoban”, dok je IPCC bio prisiljen odgoditi objavu izvješća u ponedjeljak za šest sati.


Finalno odobrenje ključnih točaka iz izvješća za zakonodavce – koje trebaju potpisati sve zemlje – uslijedilo je nakon maratonskih rasprava i prepiranja vladinih dužnosnika oko svake riječi u tekstu.


“Različite zemlje imaju različite interese”, rekao je IPCC-ov koautor i klimatski znanstvenik Jan Minx.


“Svatko se želi pobrinuti da su uzeti u obzir njegovi strahovi, no znanstvenici imaju posljednju riječ.”