foto: Patrik Macek/PIXSELL
Proračun će bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a.
ZAGREB – Hrvatski sabor danas je izmijenio državni proračun za ovu godinu, prihvativši pritom samo jedan zastupnički amandman, onaj Mire Totgergelija (HDZ), od ukupno 30-ak podnesenih.
Za izmjene proračuna glasovalo je 77 zastupnika, 50 ih je bilo protiv, ni jedan suzdržan.
Inače, za donošenje proračuna trebaju ‘ruke’ većine svih zastupnika, dakle njih 76.
Izmjenama se ukupni prihodi proračuna povećavaju za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi, a rashodi za šest milijardi, na 173,3 milijardi kuna.
Proračun će bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a.
Inflacija 2,4 posto, rast od 9 posto
Također, projicira se prosječna godišnja stopa inflacije u 2021. na 2,4 posto, uz stopu nezaposlenosti od oko 7,5 posto.
Za ovu se godinu planira značajna korekcija procjene rasta s originalno planiranih 5,2 na 9 posto, pri čemu sve komponente BDP-a bilježe više procjene rasta, osim investicija i to privatnih izvan građevinskog sektora.
Najveće povećanje proračunskih rashoda (za 7,05 milijardi kuna) odnosi se na Ministarstvo obrane, s obzirom da će se do kraja godine platiti prva rata nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova, te na Ministarstvo zdravstva (1,6 milijardi kuna).
Zdravo Marić ostaje ministar financijaZdravko Marić ostaje ministar financija, inicijatorica njegova opoziva – nezavisna zastupnica Karolina Vidović Krišto nije u Hrvatskom saboru uspjela skupiti 76 zastupničkih ruku potrebnih za njegovu smjenu. Za opoziv Marića uglasovalo je 50 zastupnika, više nego ih je potpisima (njih 34) podržalo inicijativu, dok je protiv smjene bilo 77 zastupnika. Vidović Krišto je pokrenula inicijativu za opoziv zbog Marićevog ljetovanja na jahti poduzetnika Blaža Pavičića i, kako tvrdi, njegova “laganja javnosti da taj poduzetnik ne posluje s državom”. Marić je treći ministar čije se povjerenje propitivalo u 10., aktualnom sazivu Sabora, a prije njega test povjerenja prošli su ministri gospodarstva i zdravstva Tomislav Ćorić i Vili Beroš. |
Od 30-ak amandmana koje su na rebalans podnijeli saborski zastupnici, Vlada, a potom i Sabor, prihvaćen je samo onaj Totgergelijev.
Njime se za potrebe opremanja bjelovarske Opće bolnice osigurava nešto više od dva milijuna kuna, čime će se, vjeruje zastupnik, standard zdravstvenog sustava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji približiti državnom standardu.
Nakon Vlade i Sabor je odbio sve amandmane Marije Selak Raspudić (Most), Boške Ban Vlahek (SDP) i Katarine Peović (RF) koji su se mahom odnosili na obrazovanje i znanost, unaprjeđenje zaštite djece, socijalnu politiku i zdravstvo.
Prije glasovanja o rebalansu, i oporba i HDZ ponovili su svoje viđenje rebalansa.
HDZ: Rebalans dokaz da smo se ispravno postavili u krizi
Rebalans je najbolji pokazatelj koliko smo se ispravno postavili u ovoj krizi izazvanoj covidom, istaknuo je Branko Bačić (HDZ), navodeći kako je Europska komisija podignula procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 8,4 posto, čime smo se svrstali među tri najuspješnije države u EU.
To govori da su Vlada i saborska većina iznašli pravi balans između zaštite zdravlja građana i gospodarstva, kazao je.
Glasovanje za ovakav rebalans je i glasovanje za kapitulaciju ove Vlade pred izazovima obnove u Zagrebu i na Banovini, istaknula je Sandra Benčić (ZL), navodeći kako su sredstva za obnovu od potresa sa više od 800 milijuna kuna, pala na manje od 80 milijuna.
Dakle, 10 posto od planiranog iznosa jer se obnova nije uspjela organizirati, kazala je zastupnica i poručila kako je obnova najveći Vladin krimen.
Rebalans je svojevrsna kapitulacija Vlade
Peđa Grbin (SDP) ocijenio je kako rebalans predstavlja svojevrsnu kapitulaciju Vlade, premijera, ministra financija jer se dopustilo da rashodi odu izvan kontrole.
Od početka godine upumpavamo milijarde u zdravstvo, a kvaliteta usluga se ne povećava, kazao je.
Katarina Peović (RF) kritizirala je što se, u godini u kojoj imamo najveću epidemijsku krizu od 1. svjetskog rata, kad obnova nije krenula, za 2,4 milijarde kuna povećava stavka za borbene avione. Za njih ćemo ukupno izdvojiti milijardu eura, konstatirala je.
