Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Oporba je stoga nastojala sa više od 450 amandmana drugačije 'posložiti' proračunske stavke, no Vlada joj je prihvatila samo njih pet: amandmane klubova ZLB i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP).
povezane vijesti
ZAGREB – Hrvatski sabor u srijedu će donijeti državni proračun za iduću godinu čiji će prihodi iznositi 164,5 milijardi kuna, a rashodi 173,8 milijardi kuna.
“Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije”, poručio je premijer Andrej Plenković kod predstavljanja proračuna Saboru.
Glavni je smjer, naglasio je, preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta.
Istaknuo je i kako proračun za 2022., odnosno makroekonomske projekcije za iduće dvije godine, anticipiraju i ulazak Hrvatske u europodručje, što je, uz ulazak u šengensko područje jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europskoj uniji.
Premijer ističe da Vlada i u 2022. želi nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama, javni dug iduće godine ide prema 80,7 posto, manjak opće države past će na 2,6 posto BDP-a.
Proračun koji je predložila Vlada, saborska je većina hvalila, ne i oporba koja tvrdi da nije ni realan, ni održiv, da ne jamči ni rast, ni razvoj.
Oporba je stoga nastojala sa više od 450 amandmana drugačije ‘posložiti’ proračunske stavke, no Vlada joj je prihvatila samo njih pet: amandmane klubova ZLB i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP).
Sabor ima priliku to promijeniti, budući da će se prije samog glasovanja o proračunu glasovat i o svim amandmanima koje je Vlada odbila.
Vlada je prihvatila i četiri amandmana klubova i zastupnika saborske većine: HDZ-a, HNS/HSU-a, Mire Totgergelija (HDZ) i Veljka Kajtazija (zastupnik romske manjine).
Sabor će u srijedu glasovati i o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu te o novom Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
Nakon glasovanja, raspravljat će o novom Zakonu o proračunu kojim se želi unaprijediti proračunsko planiranje i izvještavanje o trošenju proračunskog novca, kako kod državnog, tako i kod proračuna županija, općina i gradova te o izmjenama Zakona o trošarinama.
Sabor idući tjedan, 15. prosinca završava redovno jesensko zasjedanje u kojemu je, uz izuzetak tjedna u kojemu se obilježavao Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škrabrnje, od 15. rujna zasjedao svaki tjedan.