Vlada je u protekle tri godine na tržište rada uvela nekoliko promjena koje su pojedinim djelatnostima trebale osigurati radnu snagu za deficitarna zanimanja.

Tako je ukinula kvote za zapošljavanje stranaca, proširila je krug umirovljenika koji mogu raditi na polovinu radnog vremena bez gubitka mirovina, a uz to je u nekoliko krugova, posljednji put od početka prošle godine, snižavala opterećenja na rad kroz promjene poreza na dohodak.

Ipak, poslodavci u graditeljstvu, trgovini, ali prvenstveno turizmu i dalje se žale da im nedostaje radne snage. Nema država previše manevarskog prostora da omogući povećanje bazena iz kojeg bi ti poslodavci zapošljavali radnike, čije su prosječne plaće još uvijek ispod nacionalnog prosjeka.

Možda kuhar u vrhunskom hotelu i dobiva dvije prosječne plaće, ali za zanimanja za koja se traži najviše radnika plaće su još uvijek daleko od prosjeka.

Zato bi studenti mogli biti sljedeća skupina u kojoj poslodavci mogu pronaći radni snagu, posebice oni iz turizma u nekoliko ljetnih mjeseci.

Jači angažman studenata sprečavala je činjenica da njihovi roditelji gube na osnovu njih pravo na poreznu olakšicu kod obračuna poreza na dohodak ako oni uz studiranje godišnje zarade 15 tisuća kuna ili više.

Rad u sezoni mogao je taj iznos studentima donijeti u dva ili tri mjeseca, a ako i ne izgube olakšicu, odnosno ako zarade iznos do 15 tisuća kuna, to je značilo da u ostatku godine neće moći raditi privremene poslove.

Dvije teme

Ministar financija Zdravko Marić protekla je dva dana iz Luxembourga poslao poruke koje sugeriraju da je spreman razgovarati o povećanju tog iznosa, te je najavio da će već sljedeći tjedan razgovarati s predstavnicima studentskih udruga koje traže povećanje limita.

Studentske udruge traže da se onima koji su na poreznoj kartici roditelja ili skrbnika poveća limit zarade ispod koje ne ostaju bez olakšice s 15 tisuća na 22 tisuće kuna, a čini se da je ministar ozbiljno spreman razmotriti to rješenje.

– Već jednom smo povećali taj limit s 13 na 15 tisuća kuna, krenuli smo s analizama novog prijedloga i organizirat ćemo sastanak.

Ne može to biti jednokratna odluka, za takvo je nešto potrebno mijenjati zakon. To je apel da se studentima omogući zarada i financiranje školovanja, da im se olakša život, ali ne gledamo mi to samo iz te prizme.

S druge strane, imamo apele pojedinih segmenata našeg gospodarstva, bilo da govorimo o turizmu, graditeljstvu ili trgovini na malo da im nedostaje radne snage.

Možda i tako možemo uspješno povezati te dvije teme, kazao je Marić. No, ako se sastanak ministra i studentskih predstavnika i organizira brzo s obzirom na to da je nužno izmijeniti Zakon o porezu na dohodak, odnosno da te izmjene mora usvojiti parlament, proći će određeno vrijeme prije nego se to dogodi.

Koliko bi takav potez države doista pomogao poslodavcima koji imaju nedostatak radne snage pokušali smo doznati u Hrvatskoj udruzi poslodavca, ali odgovor na naš upit tijekom jučerašnjeg dana nismo dobili.

Što se tiče predstavnika radnika, odnosno predsjednika Sindikata turizma i usluga Eduarda Andrića, njegova je procjena da to neće značajno promijeniti sadašnje stanje na tržištu rada.

Kronični problem

– Možda će mogućnost da studenti zarade više, i to bez gubitka olakšice, povećati njihov broj na tržištu rada, posebice kad je u pitanju pomoćna radna snaga, ali glavni problemi će i dalje ostati.

Meni je drago da će studenti zaraditi više novca i da će lakše sebi priuštiti neke stvari, ali poslodavci će i dalje imati problem nedostataka stručne radne snage.

To angažiranje studenata neće promijeniti, kaže Andrić. Jedini je način da se se poboljšaju uvjeti za radnike, a to je i povećanje plaća i dobivanje stalnih ugovora, jer će bez toga radnici i dalje odlaziti u zemlje koje im to mogu ponuditi.

– Pokušavali smo to poslodavcima objasniti i kad su ukinute kvote za strane radnike od kojih su puno očekivali i kad je olakšano zapošljavanje umirovljenika, ali ništa se nije promijenilo, oni i dalje vjeruju da će se stanje urediti samo ako država dodatno olabavi poreznu politiku.

To bi sigurno pomoglo, kao i to da je država dopustila plaćanje napojnice karticama do iznosa od deset posto od računa, pa da 25 tisuća kuna bude neoporezivo.

Ali ni to, kao ni svi ovi potezi prije, pa ni olakšavanje rada studentima neće promijeniti stvari.

Poslodavci se žale da su im svi ulazni troškovi, poput hrane i energije, porasli, a ne razmišljaju da su i radnicima troškovi života porasli, te da će i dalje, bili oni naši domaći ljudi ili stranci, odlaziti ondje gdje raste i dnevnica, zaključuje Andrić.