U prvom tjednu kolovoza zbog dva neradna dana realni promet u manjim trgovačkim lancima i trgovinama pao je za 15 posto, procjena je Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Naime, u granskom udruženju su istaknuli kako je suprotno očekivanjima zakonodavca izostao efekt prelijevanja potrošnje na druge dane u tjednu, stoga zabilježeni gubitak ti subjekti neće moći nadoknaditi. Veći trgovački lanci imaju malo bolju situaciju zbog snažnijeg utjecaja turističke sezone. Rad nedjeljom, ističu u HUP-u, treba regulirati tržište, uz poštovanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika.

Zakon u bitnom ne uvažava ranija stajališta Ustavnog suda po kojima prekomjerne iznimke u primjeni zabrane rada nedjeljom diskriminiraju dio trgovaca. Ovakav zakon je, ističu u HUP-u, istovremeno i neživotan i krut i diskriminatoran jer predviđa puno izuzetaka koji uzrokuju neravnopravnosti na tržištu, uz potpuno ignoriranje realne dinamike modernog života i potreba građana. Fer tržišna utakmica podrazumijeva pravila jednaka za sve. Zakon pak omogućuje dijelu poduzetnika širenje djelatnosti, dok istovremeno drugima zabranjuje rad, što je diskriminatorno. Benzinske postaje tako nude i pekarske proizvode, dok trgovine moraju biti zatvorene.

O tome što su konkretno nova pravila »igre« donijela malim trgovcima, razgovarali smo s Mirkom Budimirom, predstavnikom malih trgovaca u HUP-u. Naime, male obiteljske trgovine u ovoj su situaciji najugroženije.

Olakotna okolnost

Jesu li mali trgovci u ovoj zabrani rada nedjeljom i praznicima izvukli »najdeblji kraj«?

– Načelno mi smo protiv bilo kakvih zabrana, bilo veliki, bilo mali poduzetnici, jednostavno jer to nije dobro za posao. U ovoj situaciji rekao bih da su i mali i veliki trgovci izvukli deblji kraj, iako možda mali trgovci nešto više jer imaju manje formate, manje trgovina… Posebice trgovci koji imaju jednu trgovinu, a to su uglavnom obiteljski poslovi. U tom smislu su mali trgovci prošli nešto lošije, ali načelno smo svi protiv zabrana. Treba dozvoliti da tržište normalno djeluje i da se poštuju svi tržišni zakoni kao što su tržišno natjecanje, pokrivanje svih obaveza prema državi i prema radnicima.

Koliko se u smislu pada prometa osjete promjene u ovih pet tjedana koliko je nova regulacija rada nedjeljom na snazi? Prelijeva li se promet s nedjelje na druge dane u tjednu?

– Kada gledamo cijelu zemlju, uz Jadran, gdje je u jeku špica sezone, trgovci svi rade i koriste nedjelje koje mogu, te pretpostavljam da ne osjećaju toliko taj pad. Trenutno barem. No u kontinentalnom dijelu trgovci koji su se odlučili ne raditi, imaju manji promet za te dane koje su zatvoreni. Kod nekih je nedjeljom promet bio i jači, ali samo u slučajevima kada im konkurenti, dakle trgovine u njihovoj okolini, nisu radili. Tako da je teško reći konkretno koliki je taj pad, no činjenica je da on postoji. Kada prođe sezona, moći ćemo podvući crtu i vidjeti koliki je taj pad prometa konkretno. Ove godine imamo olakotnu okolnost jer su se izmjene počele primjenjivati od 1. srpnja, međutim, iduća godina će biti jako izazovna.

U HUP-u ste izračunali kako će nagodinu uslijed nedjelja i praznika trgovine biti zatvorene 50 dana te da u ruralnim i otočnim sredinama građani neće imati otvorene trgovine 14 posto godine, s time da nerijetko u manjim mjestima radi samo jedna trgovina.

– Općenito, iako ovo pogađa i velike i male, male obiteljske trgovine su jako pogođene iz razloga što se često radi o trgovinama na otocima ili u manjim mjestima na kopnu gdje veliki nemaju interesa. Samim time bit će pogođen i trgovac, ali i ta lokalna zajednica s obzirom da takve trgovine zapošljavaju članove obitelji i ako je potrebno djelatnike iz te lokalne zajednice. I koja ustvari živi s tom trgovinom.

Adekvatno platiti

Nedavno ste spomenuli kako bi trgovci novonastaloj situaciji mogli doskočiti doregistracijom ugostiteljske djelatnosti?

– Ovaj zakon ima puno izuzetaka i mi smo u javnoj raspravi upravo isticali kako će kao takav dovesti do stvaranja novih formata trgovina. Imat ćemo nove supermarkete, ali i minimarkete u vidu kioska i benzinskih pumpi. Možda postoji mogućnost da će stoga manji trgovci imati kombinaciju trgovine i ugostiteljstva kako bi mogli raditi. Vjerojatno će se ljudi snalaziti, čim ima toliko izuzetaka. Naime, postavlja se pitanje kako se na benzinskoj pumpi može peći kruh, uz to što se, jasno, kao osnovna djelatnost prodaje gorivo, a zašto pekara kojoj je to »core business« nedjeljama i blagdanima ne smije.

Miješaju se kruške i jabuke?

– Tako nekako, i to nije dobro. Profesionalce se ograničava u radu, a s druge strane se ostavlja prostor za razvoj tih drugih formata trgovine. Oni po samoj prirodi poslovanja moraju imati i veće cijene. Razlike su osjetne, i to je automatski pritisak na budžet građana, a i na povećanje inflacije. I stoga radimo analize utjecaja ovih novih zakonskih rješenja temeljem kojih možemo argumentirano podnijeti ustavnu tužbu.

Podnošenje ustavne tužbe, koliko je poznato, je u planu?

– Točno, s time da se ovaj zakon ne razlikuje značajnije po pitanju restrikcija od dva prethodna koja su već pala na Ustavnom sudu. Tu je bitno naglasiti i činjenicu da imamo zaposlenike koji žele raditi nedjeljom, uz to da se taj rad adekvatno plati. To je zakonski regulirano na način da se rad nedjeljom i praznikom plaća 50 posto više. Ima poslodavaca kojima to plaćanje stvara probleme i koji, nažalost, neće moći izdržati i zbog toga će zatvoriti nedjeljama. Ali to je tržište.

Protuargument tome je da je nemoguće kontrolirati rad nedjeljom?

– Sve je moguće kontrolirati, pogotovo sada kada se kroz fiskalizaciju točno vidi kada, tko i što radi. I ponavljam, čovjeka se mora uvažavati i platiti za njegov rad. Isto tako civilizacijsko je dostignuće kada čovjek može zaraditi za svoju egzistenciju, jasno uz zakonski barem jedan slobodan dan u tjednu. To se mora poštovati.

Obiteljske trgovine trebale
bi biti u rangu OPG-ova

Kakva je situacija s radnom snagom u trgovini? Imate li problema s pronalaskom radnika kao građevina i turizam kod kojih se vidi velik uvoz radnika?

– Imamo sličan problem kao i ove druge djelatnosti. Uvoza stranih radnika ima, ali ne toliko, a kod malih obiteljskih trgovina, primjerice, karakteristično je da radna snaga dolazi iz same obitelji. I tu treba uzimati u obzir da ukoliko se takva trgovina zatvori, mlađe generacije traže novi posao i to uglavnom u inozemstvu. Samim time, izgubili ste jednu obitelj. Ovakve obiteljske poslove može se usporediti s OPG-ovima, koji nemaju toliko restriktivne mjere. Male trgovine, obiteljske, trebale bi biti u rangu OPG-ova.