NEPOTREBNA PANIKA

Roditelji ustrašeni bombaškim prijetnjama, mnogi odbili pustiti djecu u školu. “Laka meta za sijanje straha”

Ljerka Bratonja Martinović

Photo: Damir Spehar/PIXSELL

Photo: Damir Spehar/PIXSELL

Roditelji su u velikoj panici, jako su zabrinuti za sigurnost svog djeteta, i inzistiraju da ne pošalju dijete na nastavu, kazala je Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb



Posijati strah i paniku među građanima primarni je cilj dojava o bombi upućenih jučer na e-mail adrese najmanje 85 škola diljem Hrvatske. Eksplozivne naprave, na sreću, nisu pronađene ni u jednoj školi, a učenici su se nakon nekoliko sati policijskog posla vratili u svoje učionice. Iako se ispostavilo da su dojave bile lažne, strah je među roditeljima i djecom ostao, pa su mnogi roditelji školama najavili da u poslijepodnevnoj smjeni njihova djeca neće doći na nastavu, dok je dijelu učenika ova situacija poslužila za izbjegavanje pisanja testa. Ravnatelji su tijekom dana poručili kako shvaćaju roditeljsku bojazan, ali i dali do znanja da nedolazak na nastavu bez pravog razloga i širenje panike među djecom nisu prihvatljivi.


Hvatanje krivina


– Škole koje su dobile prijetnju pregledane su, ništa nije pronađeno, i nastavile su s nastavom. Roditelji su u dosta velikoj panici, šalju nam poruke, jako su zabrinuti za sigurnost svog djeteta, i inzistiraju na tome – iako u našoj školi nije bilo nikakve dojave – da popodne neće poslati dijete na nastavu, prenijela nam je Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole Zagreb i predsjednica Udruge srednjoškolskih ravnatelja.


I u školama gdje nije bilo dojava o bombi, učenici su, navodi, jučer pokušali iskoristiti priliku u vlastitu korist.




– Pitali su mogu li otići kući, da ne bi došli, a onda poslije vidimo da ima najavljenih pisanih provjera. Koriste situaciju da bi izbjegli test, uz obrazloženje da se boje. Roditelji, ističe ravnateljica Hitrec, mogu opravdati izostanke, ali nije prihvatljivo da potiču osjećaj panike u vlastite djece.


– Neprihvatljivo je u današnje vrijeme širiti paniku među bilo kime, a osobito kod svoje djece. Vodimo računa o sigurnosti, što se vidi i iz ovog primjera. Ako se dogodi ovakva dojava, sve škole postupaju isto, a u svim pregledanim školama nije nađeno ništa što bi ugrozilo sigurnost učenika, podsjeća Hitrec. Dodaje kako je redovito održavanje nastave iznimno važno, osobito što u ovoj školskoj godini ima jako malo rezervnih dana, što bi za većinu škola u slučaju da se nastava ne održi, značilo nadoknade. »Ne znam kad bi to mogli nadoknaditi. Ili subotama, ili smanjiti zimske praznike koji nam slijede od 24. do 28. veljače, što nikome nije u interesu«, ističe.


Škole su ranjiva mjesta, pogodna za uznemirivanje javnosti, a dojave o bombama u školi zadnjih su nekoliko godina postale realnost u susjednim državama – Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori… Kako se to vidjelo i jučer, cilj je lako postići, osobito kad osjećaj nesigurnosti već postoji, što je u hrvatskim školama inicirano slučajem napada u Prečkom. Psiholozi ističu kako se nalazimo u osjetljivoj situaciji, i to na globalnoj razini, gdje je lako proširiti strah među ljudima.


Kumulativni efekt


– Posljedice jučerašnje prijetnje samo su nadogradnja, imaju kumulativni efekt na već priusutan osjećaj nesigurnosti koji vlada od događaja u OŠ Prečko, ali zapravo već duže vrijeme. Sad se to kumulira, svaki dan nam dolaze vijesti o političkoj situaciji u SAD-u, javlja se doživljaj rušenja dosadašnjih struktura autoriteta, pravila…, objašnjava prof. Nataša Jokić Begić, voditeljica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu.


Na škole je vrlo lako udariti, a efekt je ogroman, ističe.


– Kad se ide na škole, nisu pogođeni samo učenici, nego i roditelji, de facto gađaju cijelu populaciju. A drugo, svi su osjetljivi na djecu, dodaje. Zaštitari u školama u takvoj situaciji, uvjerena je, ne mogu stvoriti osjećaj sigurnosti, osim kao privremeno rješenje.


– Podići osjećaj sigurnosti u društvu ne može se vatrogasnim mjerama, kao što su bili zaštitari, nego promjenom društvenih vrijednosti. Vatrogasne mjere zapravo dugoročno pridonose osjećaju nesigurnosti. Nakon ovoga događaja, državne strukture moraju izaći u javnost i jasno reći o čemu se radi, što se i gdje dogodilo, identificirati i umirivati građane, poziva psihologinja Jokić Begić. Podsjeća kako među građanima postoji još uvijek dosta visoko povjerenje prema policiji i drugim organizacijskim strukturama, a to povjerenje sada treba iskoristiti i jasno komunicirati situaciju.


Ministarstvo: Pravovre-mena i smirena reakcija


Iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih poslali su jučer školama dopis u kojem ističu kako »nadležne službe brzo i temeljito reagiraju za svaki pojedini slučaj, provode detaljan pregled svih školskih objekata, a učenici i radnici su potpuno sigurni«.


– Zahvaljujemo svim školama na pravovremenoj i smirenoj reakciji, kao i učenicima i roditeljima na razumijevanju i strpljenju. Ukoliko dobijete dojavu o postavljenoj eksplozivnoj napravi, obavijestite policiju o tom i dalje postupite po njihovoj uputi, pozivaju iz resornog ministarstva.


– Znamo da ovakve situacije mogu izazvati nelagodu, stoga potičemo sve da ostanu smireni te, ako je potrebno, razgovaraju s djecom kako bi im pružili osjećaj sigurnosti. Važno je da ne širimo paniku, već da s povjerenjem pratimo upute nadležnih institucija, poručili su školama iz MZOM-a.