Po prometu putnika i vozila u domaćoj linijskoj plovidbi Lučka uprava Zadar (LUZ) na dohvatu je rekordne 2019. godine, iskazuju nedavno objavljeni podaci o ostvarenom prometu za prvih devet mjeseci godine.

Međutim, u međunarodnom prometu putnika i vozila zadarska luka drugu godinu zaredom doživljava velik pad u odnosu na raniji uzlet i godišnju stopu rasta od tridesetak posto koja se bilježila od 2015. do 2019. godine, naročito nakon preseljenja trajektnog i međunarodnog prometa u luku Gaženica.

O posljedicama pandemije koronavirusom za međunarodnu putničku luku Gaženica koja je, podsjetimo, 2019. bila proglašena lukom godine za kružna putovanja od strane Seatrade Cruise Awards, refleksijama na odnose s turskim koncesionarom Zadar International Port Operations (ZIPO), nastavku nemalih ulaganja i aktualnim investicijama daljnjeg razvoja zadarskog lučkog područja, razgovarali smo s novim-starim ravnateljem LUZ-a Robertom Škifićem.

– U segmentu međunarodnog putničkog prometa, 2020. godina vjerojatno će ostati zabilježena kao jedna od najtežih, dogodilo nam se da je nakon sedam godina drastičnog rasta, promet kruzerima bio praktički izbrisan.

Pandemija COVID-19 praktički je u nekoliko tjedana ožujka izbrisala sve najave kruzera, kao i međunarodni linijski promet, ne samo u svim hrvatskim lukama, nego u svim lukama na svijetu. Radi se o krizi svjetskih razmjera, a kruzing kompanije su najviše pogođene ovom pandemijom, čak i više od avioindustrije.

Onemogućeno je pristajanje u manje-više svim svjetskim lukama, pa je jedini vid aktivnosti koji je lukama preostao postao prihvat brodova na kružnim putovanjima bez putnika u mirovanju. Od najavljenih nešto više od 200.000 putnika i 150 ticanja, u 2020. godini realizirano je samo 13 ticanja i 714 putnika.

Većim dijelom godine u luci je, u lay-up statusu, odnosno u stanju mirovanja, vrijeme proveo jedan do dva kruzera tvrke Marella Cruises, a od kraja godine i edukacijski brod »Bright Spark«.

To su praktički bile rijetke značajnije prihodovne aktivnosti koje su ostvarene u međunarodnom segmentu prometa te operacije vrlo slične »turnaround« operacijama – osim što nema izmjene putnika, kazao je u uvodu razgovora Škifić.

Kakve su vam projekcije i najave za iduću godinu, premda se još uvijek teško što sa sigurnošću može prognozirati?

– Kruzing industriji trebat će daleko više vremena za oporavak u usporedbi s drugim granama ekonomije jer za razliku od cestovnog ili avioprijevoza, koji se koriste za poslovna i privatna putovanja, krstarenja nisu esencijalni način prijevoza i turizma.

U najavi za 2022. godinu trenutačno su nam još uvijek aktualna 163 ticanja, pa bi sljedeća godina mogla označiti kakav-takav povratak na ranije staze. Međutim, uz ove COVID-brojke i protivnike cijepljenja, nitko ne može garantirati dobru sezonu.

Ipak, moramo biti optimisti i vjerovati da će veća cijepljenost te nova cjepiva i lijekovi do početka sezone pandemiju dovesti pod kontrolu.

Velik problem u sljedećim godinama svim hrvatskim lukama predstavljat će smanjenje kruzing prometa i ukrcajno-iskrcajnih operacija u Veneciji.

To je, s jedne strane, šansa za dobivanje koje »turnaround« operacije, ali tranziti koji dolaze iz Venecije, a koji generiraju velik broj putnika i stvaraju našim lukama velike prihode, mogli bi značajno pasti.

Smanjene naknade

Pandemija i pad broja putnika i vozila u međunarodnom prometu, posebno u segmentu brodova na kružnim putovanjima, razlogom su da ste pristupili i revidiranju ugovorenih iznosa koncesijskih naknada. U kojem su pravcu išle te izmjene za ZIPO, s kojim je prije tri godine potpisan ugovor o koncesiji za područje Nove luke Gaženica?

– Korekcije u određivanju visine stalne koncesijske naknade su nastale prema uputama resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kao mjera za olakšavanje poteškoća i šteta u poslovanju nastalih kao posljedica COVID-19 pandemije.

Zato smo u Lučkoj upravi Zadar donijeli Odluku o smanjenju stalnog dijela koncesijskih naknada za 2020. godinu. Svi koncesionari vezani za putnički promet obuhvaćeni su tom odlukom i oslobođeni su od plaćanja stalne koncesijske naknade u visini od 30, pa sve do 100 posto.

Činjenica jest da je ZIPO-u uslijed pojave pandemije u cijelosti onemogućeno poslovanje koje se, prije svega, bazira na iskrcaju i ukrcaju putnika i vozila u međunarodnom prometu, a što je i glavni predmet same koncesije.

Tvrtki ZIPO spomenutom smo odlukom odobrili popust od 50 posto na stalni dio koncesijske naknade. Sve ostale obveze ZIPO-a, prema Ugovoru o koncesiji, kao što su redovito održavanje terminala, odnosno održavanje objekata u koncesijskom području, kao i rad zaštitarske službe te osiguranje imovine, ostale su nepromijenjene.

To će iznova aktivirati ranije kritike koje su smjerale za tim da se prostor Nove luke Gaženica, oko 145.000 četvornih metara, dao za malu cijenu u 20-godišnju koncesiju, tim više što se u taj dio zadarske luke kroz proteklih deset godina investiralo oko 1,5 milijardi kuna.

– Ovdje moram upozoriti da se radi o potpunom zlonamjernom brkanju činjenica. Prostor od 145.000 četvornih metara je definirano područje u kome ZIPO može obavljati djelatnosti iz koncesije, kao i svi ostali koncesionari koji uredno plaćaju koncesiju Lučkoj upravi Zadar, od putničkih agencija, lučkih agenata, komunalnih poduzeća i drugih.

Također, u zgradi terminala koja je površine oko 20.000 četvornih metara, uz kruzerski dio terminala, ZIPO ima na raspolaganju 2.000 četvornih metara poslovnog prostora za davanje u potkoncesiju. Sve ostalo su prostori koje koristi Lučka uprava Zadar, Lučka kapetanija, Granična policija, carina i to bez naknade za korištenje prostora.

Od 200 milijuna eura, koliko je dosad uloženo u sve radove u Novoj luci Zadar, tek se 12 posto ili nešto manje od 24 milijuna eura odnosi na gradnju međunarodnog putničkog terminala. Ne treba zaboraviti da je Zadar izgradnjom Nove luke Gaženica dobio jednu od najmodernijih putničkih luka na Mediteranu, da se stara gradska jezgra odnosno zadarski poluotok rasteretio prometa od gotovo 500.000 vozila i 1,2 milijuna putnika godišnje, kao i da se osigurala infrastruktura za budući rast luke za prihvat većeg broja kruzera istovremeno, dok blizina zračne luke omogućava i organiziranje »home porta«, odnosno polazne luke za kruzing kompanije.

Upravo iz svega ovog što sam naveo, vezivanje jedne od ukupno pedeset koncesija, koliko ih imamo na području Lučke uprave Zadar, nije dobronamjerno.

Poslovanje ZIPO-a

Pandemija jest viša sila koju nitko nije mogao predvidjeti, no javno dostupni podaci o poslovanju ZIPO-a ukazuju da su rekordne 2019. godine, dakle prvu godinu od potpisa ugovora o koncesiji za Putničku luku Gaženica, ostvarili prihod od svega 1,7 milijuna kuna, da bi prošle godine, koja je bila godina lockdowna, imali nešto više od dva milijuna kuna prihoda i svega jednog zaposlenog. Kako to objašnjavate?

– U 2019. godini ZIPO nije naplaćivao svoj dio naknade za ukrcaj i iskrcaj kruzer-putnika, kao što je bilo dogovoreno, sve u cilju da luka ostane konkurentna, odnosno da se ispoštuju prethodno dogovorene tarife s kruzing kompanijama.

Valja imati u vidu i da su poslovni prostori koji su dani u potkoncesiju počeli s djelatnošću tek sredinom godine ili kasnije, s obzirom na činjenicu da je terminal otvoren krajem travnja i trebao je određeni period kako bi se poslovni prostori opremili i otvorili. Sve je to imalo utjecaj na znatno niži prihod od očekivanog.

U 2020. godini nije bilo prihoda od brodova za kružna putovanja s obzirom na to da je kruzing industrija potpuno obustavljena s pojavom COVID-19 pandemije u ožujku, čak i prije prvog najavljenog dolaska kruzera u Zadar Cruise Port.

Nadalje, prihod od međunarodne linije Zadar – Ancona bio je zanemariv, tako da je jedini ostvareni prihod bio onaj od »lay-up« operacije za koju je izdana posebna koncesija, što znači da nije usluga koju ZIPO pruža u okviru glavne koncesije. Doduše, pojedini poslovni prostori bili su u funkciji u većem periodu nego u 2019. godini

Prije nekoliko mjeseci ponovo ste dobili mandat na čelu LUZ-a. Velik je posao iza vas, Putnička luka Gaženica svakako je najimpresivniji dio tih velikih ulaganja u modernizaciju zadarskog lučkog područja, no za Zadrane, turizam i gospodarstvo cijele te naše srednjojadranske regije svakako su značajne investicije koje su u tijeku. Upravo je krenula rekonstrukcija i obnova zadarske Rive. Što taj veliki projekt sve obuhvaća?

– Kao rođenog Zadranina koji je cijelu svoju mladost proveo na rivi i uz rivu, taj me projekt izuzetno veseli i obvezuje. Riječ je o ulaganjima od gotovo 67,5 milijuna kuna, od čega je 56,6 milijuna kuna sufinancirano od strane Kohezijskog fonda EU-a.

Projekt rekonstrukcije i izgradnje lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok podijeljen je u tri faze, a u prve dvije s radovima smo krenuli u srpnju ove godine. Riječ je o rekonstrukciji obalnog zida na Obali kralja Petra Krešimira IV. u duljini od nešto više od 900 metara, dok će se postojeći gat sanirati od oštećenja nastalih djelovanjem mora, ali i produljiti za još petnaestak metara.

Rok za završetak ovih radova je 27 mjeseci, ali nadamo se da će to biti i prije, ukoliko ne bude nekih iznenađenja s obzirom na to da se radi o podmorskim radovima.

Treća faza podrazumijeva rekonstrukciju zaobalnog dijela Liburnske ulice na sjeverozapadnoj strani Poluotoka, u dužini od oko 600 metara, što bi trebalo biti završeno do sljedeće sezone kako bi se obala mogla koristiti za turističke brodove.

Ribarske luke

Zadarska županija naša je najribarskija regija, i po količini ulovljene ribe, i po floti ribarskih brodova i brodica. Prva faza u ribarskoj luci Lamjana na Ugljanu završena je ovog ljeta, što sad slijedi i koja će to poboljšanja donijeti? Kada će ti radovi biti završeni u cijelosti?

– Prva faza završena je u prosincu 2020. godine, dok je tehnički pregled izvršen ovoga ljeta. Nakon te dogradnje ribarske luke Vela Lamjana Kali, predmetno područje pušteno je u operativni rad početkom 2021. godine, kada su stupile na snagu i tarife lučkih pristojbi.

Od ovog lučkog bazena u budućnosti se očekuje značajno rasterećenje zone ribarske luke Gaženica. Namjena ribarske luke Vela Lamjana je gospodarsko-proizvodna i odnosi se na istovar i prekrcaj ribe, skladištenje i pakiranje ribe, ostalu proizvodnju i djelatnosti vezane uz ribarsku luku.

U drugoj fazi izgradnje izgradit će se poslovna zgrada s prostorijom za ledomat, kao i hala za krpanje ribarskih mreža u zimskom periodu. U tijeku je ishodovanje građevinske dozvole, tako da planiramo s aktivnostima krenuti krajem ove godine, a radovi iz te druge faze trebali bi biti gotovi do kraja 2023. godine. Ukupna vrijednost ulaganja penje se na gotovo 35 milijuna kuna, od čega je EU sredstvima sufinancirano 26 milijuna.

Radi se i na uređenju ribarske luke u Gaženici, u koju će se uložiti blizu 28 milijuna kuna.

– Na ovom smo lučkom području s radovima krenuli prije nešto više od godinu dana i trebali bi biti završeni u siječnju iduće godine. U tijeku je izgradnja skladišta s pripadajućim pomoćnim objektima te uređenje prometnica, parkirališta za osobna i teretna vozila, zelenih površina i manipulativnog prostora.

Prva faza obuhvaća i proširenje obale u sjeverozapadnom dijelu, uz izgradnju servisnog platoa za podizanje i spuštanje plovila u more. Plan nam je u idućoj godini to lučko područje operativno pustiti u funkciju te pronaći rješenje za održivo upravljanje svim aktivnostima, a u pripremi smo i za realizaciju druge faze.

U proljeće prošle godine završili ste još jedan veliki lučki infrastrukturni projekt vrijedan 19 milijuna eura, a riječ je o izgradnji obalnih zidova za plato novog višenamjenskog teretnog terminala. Kada će krenuti potraga za novim koncesionarom?

– To nam je jedan od primarnih zadataka u idućoj godini. Priprema natječaja je u tijeku i prve radnje započet će do kraja ove godine. Od koncesionara će se zahtijevati da dovrši terminal prema namjeni koja će biti raspisana u tenderu.

Dolazak Lürssena je velika šansa Rijeci

Dulji niz godina živjeli ste i radili u Rijeci, bili ste direktor Brodogradilišta »Viktor Lenac«, koje ste uspješno vodili osam godina, do proljeća 2016. Uspoređujući ono vrijeme i danas, kako gledate na razvoj riječke luke i cijelog ovog bazena posljednjih nekoliko godina?

– U tom periodu moga rada u Rijeci stekao sam dosta prijatelja u svim segmentima života grada, gospodarskog, sportskog i kulturnog, tako da je Rijeka grad u kojem često boravim i veselim se ovom razvoju riječke luke, kako svim dosad realiziranim ulaganjima, a još više projektima koji se najavljuju u skoroj budućnosti.

Velika ulaganja u prometnu infrastrukturu, uz aktivnu podršku našeg Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, kao i završetak koncesioniranja kontejnerskog terminala, otvaraju veliku perspektivu za rast prijevoza tereta kroz lučka područja pod koncesijama Lučke uprave Rijeka.

Dolazak grupe Lürssen u Rijeku, sa svim svojim segmentima poslovanja, šansa je da se pored uređenja Porto Baroša, i ostali dio lučkog područja pretvori u marinu za megajahte i da se Rijeka u skoroj budućnosti pozicionira uz bok svih elitnih luka. Samim dolaskom megajahti otvorit će se i potreba za njihovim remontom, tako da će i to biti jedan od mogućih pravaca budućeg razvoja i preustroja brodogradilišta u riječkom području.