U lukama Rijeka i Pula na jesen počinju velika ulaganja u obnovu i modernizaciju lučke infrastrukture vrijedna 37 milijuna eura koja će s 85 posto nepovratnih sredstava financirati Europska unija u sklopu programa Connecting Europe Facility (CEF) za što je izdvojeno rekordnih sedam milijardi eura. U Luci Rijeka ugradit će se uređaji za napajanje brodova električnom energijom s kopna, a u Luci Pula će se rekonstruirati i nadograditi lukobran.

U riječkoj luci uređaji će biti postavljeni na kontejnerskim terminalima Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) i Rijeka Gateway kontejnerski terminal (RGWCT) na kojima je moguć prekrcaj tereta između tri načina prijevoza – pomorskog, željezničkog i cestovnog. Riječ je o projektu »Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Opskrba brodova električnom energijom s obale« kojim će se nadograditi postojeći treminali, a koji će sufinancirati Europska unija do 85 posto troškova bespovratnim sredstvima iz financijske perspektive 2021. – 2027. u iznosu od 13,14 milijuna eura. Ukupna vrijednost projekta, čija realizacija počinje 31. listopada i trajat će 32 mjeseca, je 15,46 milijuna eura, a ostatak će osigurati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš CINEA projekt je ocijenila visokim ocjenama te ga odobrila za sufinanciranje, a službena potvrda je objavljena 16. srpnja.

Nulta stopa CO2

Ugradnjom uređaja za napajanje brodova strujom s kopna Luka Rijeka postat će tek jedna od rijetkih u cijeloj Europi koja će kontejnerskim brodovima nuditi ovakvu uslugu. Naime, brodovi privezani u luci tijekom napajanja strujom moraju imati upaljene pomoćne motore čime zagađuju zrak i stvaraju buku, a ugradnjom uređaja za spajanje brodova na kopnene instalacije kao i samog uređaja za napajanje strujom smanjit će se štetni utjecaj brodova na okoliš tijekom boravka u riječkoj luci, koja se nalazi na Mediteranskom koridoru TEN-T mreže.

Budući da je luka Rijeka glavna pomorska luka na tom koridoru s 295 pristajanja kontejnerskih brodova godišnje i bez dostupne opskrbe električnom energijom s obale, opravdanost projekta proizlazi iz zahtjeva za opskrbu električnom energijom s obale u morskim lukama utvrđene Uredbom Europske unije, navode u Lučkoj upravi Rijeka te podsjećaju da je Luka Rijeka definirana kao glavna pomorska luka (core port) i dio Mediteranskog koridora glavne mreže Ljubljana/Rijeka – Zagreb – Budimpešta – ukrajinska granica.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa ne krije zadovoljstvo što je riječka luka odabrana za sufinancirane zajedno s još 133 projekta u specijaliziranom natječaju EU-a za razvoj održive, sigurne i pametne transportne infrastrukture u Europi.

– Do jeseni ćemo potpisati Ugovor o sufinanciranju s Agencijom CINEA i u roku od 32 mjeseca u riječkoj luci ćemo imati sustav za opskrbu brodova električnom energijom na dvije lokacije: kontejnerskom terminalu AGCT i novom Rijeka Gateway kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali. To je veliki i važan projekt za cijeli naš sustav iz više razloga. Za godinu dana na Zagrebačkoj obali će biti u funkciji novi Rijeka Gateway kontejnerski terminal opremljen najsuvremenijom opremom i tehnologijom. Najmoderniji kontejnerski terminal u Europi, »zeleni« terminal s nultom stopom ugljičnog otiska, kaže ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa.

Dodaje da će projekt donijeti veliku korist svima: od luke, koncesionara, terminala, brodara, prometnog pravca do cijele zajednice.

– Dok su na vezu u luci, brodovi koriste električnu energiju s kopna, »gase« svoje motore i štetnih emisija u okoliš gotovo nema. Velika dodana vrijednost riječkoj luci i pravi poticaj brodarima da koriste naše terminale. Ovo je projekt »budućnosti« i zajedno s paketom investicija koje sada imamo veliki korak Rijeke prema održivoj/zelenoj luci, poručuje Vukorepa.

Projektom će se u Luci Rijeka omogućiti istodobno korištenje dviju opskrbnih točaka kapaciteta 5 megavata svaka ili jedna opskrbna točka kapaciteta 7,5 megavata za kontejnerske brodove usidrene na AGCT terminalu te jedna opskrbna točka kapaciteta 7,5 megavata također s obalne strane za kontejnerske brodove na vezu na RGWCT treminalu.

Sredstva na čekanju

Dogradnja i rekonstrukcija lukobrana pulske luke bit će najveći i financijski najzahtjevniji projekt u akvatoriju Pulskog zaljeva, ističu u Lučkoj upravi. Kažu da je namjera bila zatvoriti financijsku konstrukciju za obnovu i dogradnju tog važnog dijela lučke infrastrukture koji se nalazi u planovima Lučke uprave još od njezina osnivanja krajem prošlog stoljeća, ali se on do danas nalazi na čekanju upravo iz razloga što je u financijskom smislu uvijek bio preveliki zalogaj te se u njegovu realizaciju nije moglo krenuti bez potpore »sa strane«. Ukupna vrijednost projekta iznosi 21,5 milijuna eura, a Europska unija bespovratno će ga sufinancirati s 18,3 milijuna eura.

Lučka uprava Pula još je 2014. godine projekt pokušala kandidirati za europske fondove, ali neuspješno. No, od projekta se nije odustajalo te se u zadnje dvije godine intenzivno prionulo izradi potrebne dokumentacije, ažuriranju i noveliranju starih projekata i troškovnika, kao i nove građevinske dozvole koja obuhvaća i 145 metara dosad neizgrađenog dijela lukobrana, što će omogućiti spajanje dva kraka i dizanje krune na cijeloj dužini lukobrana koja iznosi 1.200 metara. Naime, kruna lukobrana je zbog djelovanja valova na mnogim mjestima potpuno nestala dok je na pojedinim mjestima nagrizen sam zid. Ravnatelj Županijske lučke uprave Pula Dalibor Brnos kaže da je problem s lukobranom što nema komercijalnu funkciju te ga je bilo teško prijaviti na natječaje jer ne ostvaruje prihode,

– U suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture pripremili smo potrebnu dokumentaciju i osigurali financiranje projekta, međutim pravi posao je tek pred nama. Trenutno je u pripremi Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, sukladno uputama CINEA-e. Ugovor bi trebao biti potpisan do konca listopada ove godine, nakon čega slijedi priprema i provedba postupka javne nabave za realizaciju projekta. Radovi bi trebali početi sredinom 2025. godine i trajati 18 mjeseci, pojašnjava Brnos dodajući da je projekt od strateške važnosti ne samo za luku Pula, već i za cijeli pulski zaljev. Pored povećanja maritimne sigurnosti luke i zaštite grada od visokih valova i potencijalnih poplava, ovaj projekt će doprinijeti povećanju teretnog i putničkog prometa unutar luke Pula kao i potaknuti nove investicije.

Odobrenje 18,3 milijuna eura za obnovu i dogradnju pulskog lukobrana pozdravio je i istarski župan Boris Miletić.