RIJEKA  Iako je za očekivati da će prva cjepiva odobrena za COVID-19 za zapadno tržište biti dostupna krajem ove ili početkom iduće godine, masovna proizvodnja će potrajati znatno dulje. Vrlo lako i do 2022. godine, jer radi se o proizvodnji milijuna doza cjepiva – istaknuo je prof. dr. Luka Čičin-Šain na jučerašnjem predavanju u sklopu aktivnosti Alumni Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Riječki znanstvenik koji predvodi tim iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu u sklopu predavanja »Pandemija SARS-CoV-2 – istine i zablude« dotaknuo se mnogih aktualnih pitanja vezanih uz pandemiju, a upravo zahvaljujući nedavnom otkriću njegovog tima, svijet je bliže lijeku za COVID-19.

Naime, ostvarili su značajan uspjeh tako što su identificirali antitijela koja sprječavaju da novi koronavirus uđe u stanicu te su u tijeku dodatna istraživanja kojima je cilj stvoriti lijek kojim bi se liječilo bolesnike s težim simptomima COVID-19.

Upravo je težina simptoma trenutno oboljelih bila jedna od okosnica jučerašnjeg predavanja, a riječki je znanstvenik ustvrdio da je drugi val epidemije donio više infekcija, ali manju smrtnost te da se smanjila infektivna doza virusa.

Maske i distanca

– Uzmemo li za primjer Španjolsku, drugi je val znatno ozbiljniji po broju zaraženih, ali je s druge strane prvi val bio daleko ozbiljniji po stopi smrtnosti. U drugom valu vidimo veći broj zaraženih i nižu stopu smrtnosti, i to je dobra vijest. U Hrvatskoj imamo malo drukčiju situaciju, jer je broj zaraženih u drugom valu i 25 puta veći nego u prvom, ali i dalje je stopa smrtnosti manja. Objašnjenje za to nalazi se u nekoliko teorija, od toga da se radi o nižim infekcijskim dozama virusa, da tijek infekcije postaje blaži, a imamo i bolje bolničke protokole. Tu je i drukčija demografska slika među oboljelima, kao i pretpostavka vremenskih uvjeta, što će se tek pokazati je li točno, odnosno vidjet ćemo u studenom i prosincu hoće li stopa smrtnosti rasti, kazao je prof. dr. Čičin-Šain.

Ujedno je upozorio i da oni koji iznose tvrdnje kako COVID-19 nije opasniji od gripe, iznose opasne tvrdnje.

– To je mit. Ovaj je virus opasniji od gripe i potencijalno je smrtonosan. Može biti smrtonosan za bilo koga, pa i za mlade, jer i ni u toj dobnoj skupini stopa smrtnosti nije nula. Rizik od smrtnosti raste s dobi, a uzrok smrti u pravilu je upala pluća, ali kod kroničnih bolesnika može doći i do komplikacija i u drugim organima, kao što je infarkt srca, upozorio je prof. dr. Čičin-Šain.

Bitno prozračivanje

Ideja niske infektivnosti važna je, dodao je, kod nošenja maski za lice i održavanja fizičke distance jer upravo su maske te koje snižavaju infektivnu dozu virusa, a jednako djeluje i udaljenost.

Međutim, prof. dr. Čičin-Šain je upozorio i na važnost provjetravanja prostorija, i to svakih sat vremena po 5 do 10 minuta.

– Postoje oprečne informacije oko prijenosa virusa. Dugo se smatralo da se prenosi samo kapljičnim putem, ali u međuvremenu su se pojavile naznake da se može zadržavati u zraku u sitnim česticama koje lebde. Upravo je zato efekt prozračivanja bitan, pogotovo u manjim prostorijama u kojima boravi više ljudi, jer koncentracija virusa s vremenom u prostoriji raste i udaljenost od 2 metra više nije dovoljna. Ukoliko je u prostoriji više ljudi, poput učionica, potrebno je u svakoj pauzi otvoriti prozore i vrata, savjetovao je riječki znanstvenik.

Osvrnuo se i na zadržavanje virusa na različitim površinama, ustvrdivši da na određenim površinama pri temperaturi od 20 stupnjeva Celzijevih može opstati tjedan ili čak više dana, ali već pri temperaturama od 30 do 40 stupnjeva živi znatno kraće i brzo se razgrađuje, a dobra je vijest, dodao je, da ga uništavaju samo voda i sapun. Iako je broj zaraženih velik, prema njegovom mišljenju još uvijek ne treba zatvarati škole i vrtiće.

– Socijalna distanca pomaže u suzbijanju pandemije, ali nam socijalni kontakti trebaju iz psiholoških i ekonomskih razloga, zato treba dobro odvagati što zatvoriti. Treba zatvoriti neesencijalne društvene segmente poput kafića, restorana ili kina, ali škole i vrtići trebaju ostati otvoreni sve dok se stopa smrtnosti ne poveća i bolnice ne postanu preopterećene, iznio je riječki znanstvenik.