Tzv. oxfordsko cjepivo protiv koronavirusa koje u suradnji s ovim sveučilištem razvija farmaceutska tvrtka AstraZeneca te se ono nalazi u visokoj fazi ispitivanja koje je u rujnu bilo prekinuto zbog pojave nuspojava kod ispitanika, prema informacijama britanskih medija, trebalo bi uskoro ući u primjenu.

Vijest da bi spasosno cjepivo za koje Europska komisija s proizvođačem ugovorila isporuku 300 milijuna doza po cijeni od 2,5 eura, od čega je Hrvatska rezervirala 1,5 milijuna doza, moglo stići do kraja ove ili početkom iduće godine, za Novi list je komentirao prof. dr. Zlatko Trobonjača s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patoziologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Sputnik V

Kako kaže, radi se o vrlo sličnom cjepivu kao što je Sputnik V kojeg razvija Rusija. Sličnost je u nositelju genetskog materijala koji kodira koronavirusni protein.

– Razlika je što se rusko cjepivo temelji na ljudskom adenovirusu dok je kod britanskog cjepiva riječ o adenovirusu čimpanze. Problem kod ruskog cjepiva je u činjenici što virusni vektor može stvoriti imunost i protiv samog vektora što nije slučaj s britanskim cjepivom kod kojeg nas pak zabrinjava nuspojava kod pacijentice tijekom ispitivanja koja je razvila mijelitis.

Činjenica je da kod virusnih infekcija bilježe pojave takvih mijelitisa. U svakom slučaju, mogući brži dolazak cjepiva svakako su dobre vijesti, iako mi zapravo ne znamo hoće li vakcinacija riješiti pandemiju koja se proširila po cijelom svijetu, kaže Trobonjača.

Revakcinacija

Naglašava da također treba imati na umu da kod pronalaska cjepiva treba proizvesti milijarde doza cjepiva i distribuirati ga, a taj proces traje godinama.

– Potom se postavlja pitanje koliko će dugo trajati imunost koju smo stekli cijepljenjem. Ako imunost na virus bude kratka, to znači da ćemo se morati revakcinirati, a to nam onda otvara pitanje nuspojava daljnjih cijepljenja, objašnjava Trobonjača.

Revakcinacija se u ovom slučaju ne može upoređivati s cijepljenjem protiv gripe protiv koje se svake godine iznova cijepimo drugim cjepivom budući da virus gripe neprestano mutira. Kod koronavirusa je, s druge strane, dosad zabilježeno maksimalno 40 mutacija, što je, kako napominje Trobonjača, za virus izuzetno malo.

Švedski model ne bi funkcionirao u Hrvatskoj

Trobonjača se dotaknuo i deklaracije iz Massachusettsa koju je dosad potpisalo više od pet tisuća svjetskih znanstvenika, a čiji je cilj razvijanje kolektivnog imuniteta koji bi trebao eliminirati širenje koronavirusa i zaštititi starije, te rizične skupine.

Ideja je kroz različite oblike karantene izolirati starije i osjetljive skupine, a mlade koji najčešće ne razvijaju simptome vratiti u normalan život. Kada bi se u mlađih i zdravih razvio imunitet, rizične skupine također bi se mogle ponovo uključiti.

– Švedski model, pa i model kojeg zagovara ova deklaracija, možda može funkcionirati u zemljama poput Švedske, ali ne i u zemljama kao što je Hrvatska. U Švedskoj se mladi osamostaljuju u dobi od 18 do 20 godina kada odlaze iz roditeljskih domova dok kod nas ta dob u prosjeku iznosi oko 35 godina te mnogi mladi žive u višegeneracijskim kućanstvima pa je na ovaj način nemoguće zaštiti starije osobe, smatra Trobonjača.